Područja učenja
Zanimanje ljudi za stjecanje novih znanja povezano je sa željom za usvajanjem tehničkih znanja koja omogućuju kontrolu stvarnosti, s nastojanjem za međusobnim razumijevanjem u različitim područjima života i sa željom za osamostaljivanjem od naizgled 'prirodnih ograničenja'. Habermas navodi tri kognitivna interesa zajednička svim ljudima, koja su i osnova njihova zanimanja za učenje: tehnički, praktični i emancipatorni interes (tablica 1.1 i 1.2). Ova tri kognitivna interesa izrastaju iz tri različita područja ljudskog i društvenog postojanja: rada, interakcije s drugima i moći. Kognitivni interesi upravljaju zanimanjem ljudi za stjecanjem znanja, i stoga su temelj ljudskog ponašanja. Sljedeća poglavlja prikazuju značajke područja učenja povezanih s kognitivnim interesom.
Tablica 1.1. Područja učenja
Područje učenja |
Značajke |
Tehničko
|
- Svrha mu je kontrola okoline.
- Karakterizira ga instrumentalna radnja.
- Cilj: učinkovito predviđanje i kontrola stvarnosti.
- Korištenje hipoteza, eksperimenata, kritičke rasprave kao u empirijskim znanostima.
|
Praktično |
- Razumijevanje društvenih procesa.
- Karakterizira ga međusobna komunikacija.
- Cilj: razumjeti značenje interakcija i obrazaca.
- Uporaba diskursa, metafore i kritičke rasprave kao u povijesnim hermeneutičkim znanostima.
|
Emancipatorno |
- Unutarnji i okolišni čimbenici koji inhibiraju našu kontrolu nad vlastitim životom.
- Karakterizira ga samorefleksno djelovanje.
- Cilj: razviti sposobnost razlikovanja čimbenika na koje nemamo utjecaj od onih za koje se lažno pretpostavlja da na njih nemamo utjecaj, da bismo proširili svoje područje djelovanja.
- Samorefleksija, kritičko razmišljanje.
|
Izvor: Habermas, 1971
Tablica 1.2 Primjena područja učenja u pristupu participativnom učenju
Područje učenja |
Značajke |
Tehničko
|
- Grupa upravlja korištenjem poljoprivrednih inputa na temelju analize stanja na terenu i poznavanja zahtjeva biljaka.
- Članovi grupe na temelju razumijevanja ekologije mogu zajednički analizirati ekološke uvjete određena područja.
- Grupa osmišljava i provodi terenske studije koje će im pomoći u povećanju znanja o ekološkim i agronomskim pitanjima.
|
Praktično |
- Sudionici su sposobni učinkovito surađivati međusobno i s drugima.
- Sudionici sudjeluju u grupnim procesima usmjerenima na prepoznavanje, analizu i rješavanje problema. Te procese karakterizira komunikacijsko djelovanje.
- Grupa olakšava učenje ostalima tako da integrirana zaštita bilja (IZB) postaje prihvaćen pristup uzgoju biljaka u njihovu selu.
- Grupa organizira društvene akcije kojima se potiče rješavanje poljoprivrednih problema.
|
Emancipatorno |
- Grupa razvija vještine koje podržavaju kritičko mišljenje. Sudionici su sposobni identificirati i analizirati probleme na terenu i zajedno s drugima poduzeti mjere za njihovo rješavanje.
- Analitičke vještine grupe rezultiraju proširenim područjem djelovanja. Sudionici mogu organizirati akcije zajednice, informacijske mreže, seoske IZB-programe.
|
Izvor: Habermas, 1971