1.2 Važnost grupnog učenja

Područja učenja


Zanimanje ljudi za stjecanje novih znanja povezano je sa željom za usvajanjem tehničkih znanja koja omogućuju kontrolu stvarnosti, s nastojanjem za međusobnim razumijevanjem u različitim područjima života i sa željom za osamostaljivanjem od naizgled 'prirodnih ograničenja'. Habermas navodi tri kognitivna interesa zajednička svim ljudima, koja su i osnova njihova zanimanja za učenje: tehnički, praktični i emancipatorni interes (tablica 1.1 i 1.2). Ova tri kognitivna interesa izrastaju iz tri različita područja ljudskog i društvenog postojanja: rada, interakcije s drugima i moći. Kognitivni interesi upravljaju zanimanjem ljudi za stjecanjem znanja, i stoga su temelj ljudskog ponašanja. Sljedeća poglavlja prikazuju značajke područja učenja povezanih s kognitivnim interesom.


Tablica 1.1. Područja učenja
Područje učenja Značajke
Tehničko
  1. Svrha mu je kontrola okoline.
  2. Karakterizira ga instrumentalna radnja.
  3. Cilj: učinkovito predviđanje i kontrola stvarnosti.
  4. Korištenje hipoteza, eksperimenata, kritičke rasprave kao u empirijskim znanostima.
Praktično
  1. Razumijevanje društvenih procesa.
  2. Karakterizira ga međusobna komunikacija.
  3. Cilj: razumjeti značenje interakcija i obrazaca.
  4. Uporaba diskursa, metafore i kritičke rasprave kao u povijesnim hermeneutičkim znanostima.
Emancipatorno
  1. Unutarnji i okolišni čimbenici koji inhibiraju našu kontrolu nad vlastitim životom.
  2. Karakterizira ga samorefleksno djelovanje.
  3. Cilj: razviti sposobnost razlikovanja čimbenika na koje nemamo utjecaj od onih za koje se lažno pretpostavlja da na njih nemamo utjecaj, da bismo proširili svoje područje djelovanja.
  4. Samorefleksija, kritičko razmišljanje.

Izvor: Habermas, 1971


Tablica 1.2 Primjena područja učenja u pristupu participativnom učenju
Područje učenja Značajke
Tehničko
  1. Grupa upravlja korištenjem poljoprivrednih inputa na temelju analize stanja na terenu i poznavanja zahtjeva biljaka.
  2. Članovi grupe na temelju razumijevanja ekologije mogu zajednički analizirati ekološke uvjete određena područja.
  3. Grupa osmišljava i provodi terenske studije koje će im pomoći u povećanju znanja o ekološkim i agronomskim pitanjima.
Praktično
  1. Sudionici su sposobni učinkovito surađivati međusobno i s drugima.
  2. Sudionici sudjeluju u grupnim procesima usmjerenima na prepoznavanje, analizu i rješavanje problema. Te procese karakterizira komunikacijsko djelovanje.
  3. Grupa olakšava učenje ostalima tako da integrirana zaštita bilja (IZB) postaje prihvaćen pristup uzgoju biljaka u njihovu selu.
  4. Grupa organizira društvene akcije kojima se potiče rješavanje poljoprivrednih problema.
Emancipatorno
  1. Grupa razvija vještine koje podržavaju kritičko mišljenje. Sudionici su sposobni identificirati i analizirati probleme na terenu i zajedno s drugima poduzeti mjere za njihovo rješavanje.
  2. Analitičke vještine grupe rezultiraju proširenim područjem djelovanja. Sudionici mogu organizirati akcije zajednice, informacijske mreže, seoske IZB-programe.

Izvor: Habermas, 1971