Fizikalne i mehaničke metode za suzbijanje bolesti

Kao fizikalna metoda u voćarstvu se koristi premazivanje (bijeljenje) stabala voćaka. Time se stablo štiti od pucanja uzrokovanih niskim temperaturama (mrazopuc), odnosno sprječava stvaranje ulaznih rana za bolesti.

Mehaničke metode koje se koriste načelno obuhvaćaju dezinfekciju, orezivanje, upravljanje zelenom masom (zahvati zelenog reza) i primjenu sustava zaštite. Preduvjet je zdrav sadni materijal te čist i dezinficiran alat za rezidbu, cijepljenje i sadnju.

Dezinfekcija može spriječiti ili smanjiti daljnje širenje infekcije u tlu, kao i u sjemenu i biljkama. Sjeme se može dezinficirati tretmanom toplom vodom. U hortikulturi i ratarstvu posebno je velik rizik od gljivica koje se prenose u tlu (npr. Verticillium sp.). Osim široka plodoreda, koristi se tretiranje vodenom parom i spaljivanje zaostala biljnog materijala. Pritom uređaje za spaljivanje treba postaviti tako da se toplinom unište spore gljivica na biljci (primjerice kod suzbijanja plamenjače na luku uređaj treba podesiti naviše).

Usporavanje i sprječavanje razvoja gljivičnih bolesti, pa i povećanje prinosa, postiže se odgovarajućom rezidbom i zahvatima upravljanja zelenom masom (zahvatima zelenog reza). Rezidba se vrši samo po suhom vremenu. Treba izbjegavati rezidbu po kišnom vremenu jer su tada optimalni uvjeti za prodiranje patogena u svježe rane!

U vinogradarstvu zahvati zelenog reza uključuju defolijaciju zone grožđa već tijekom cvatnje. Odstranjivanje lišća vrši se s pomoću defolijatora s protokom niskog tlaka zraka, koji isisavaju ili izbacuju lišće iz zone grožđa (tako nema opasnosti za cvjetove ili mlade grozdove). Time se zbog bolje prozračnosti trsa omogućuje brže sušenje preostala lišća te se smanjuje infekcija gljivičnim bolestima kao što su plamenjača i pepelnica, koje za svoj razvoj trebaju visoku vlagu. Zahvat treba provoditi u uvjetima niske vlažnosti. Vršikanje mladica provodi se poslije, da se ne bi potaknulo stvaranje zaperaka, čime bi se stvorila zagušena lisna masa u zoni grozdova. Rano vršikanje potaknut će raniji razvoj bobica i zatvaranje grozdova. U zatvorenu grozdu, posebno kada pada kiša neposredno prije berbe, prijeti opasnost od sive plijesni. U voćnjacima se zahvatima zelenog reza smanjuje masa lišća i osigurava prozračnost. U ratarstvu se malčiranjem i drljanjem uklanjaju oboljeli dijelova biljaka ili jača otpornosti pojedinih dijelova biljaka. Na primjer, lišće krumpira uništava se oko tri tjedna prije berbe da bi se spriječilo širenje patogena koji uzrokuje plamenjaču (Phytophthora infestans) sa zaraženog lišća krumpira na gomolje. Osim toga, drljanje zadebljava kožicu krumpirova gomolja, što ga čini otpornijim na patogene. Kod žitarica se drljanjem uklanjaju oboljeli, stari listovi.

Sustavi zaštite

Zaštitna mreža, osim što sprječava štete od životinja, čuva vinograde i voćnjake od vremenskih nepogoda kao što su tuča i jaka kiša. Ozljede od tuče idealna su mjesta za infekciju patogenima (npr. Botrytis, Pseudomonas). Postavljene mreže usporavaju kapljice kiše koje padaju na list, te je njihovo odbijanje, tijekom kojega se šire neke bolesti (npr. Botrytis ), manje.

Zastiranje u povrćarstvu ublažava temperaturne fluktuacije i suzbija pepelnicu. Pokrivač tla u obliku folije ili slame sprječava prijenos patogena iz tla u usjev. U uzgoju jagoda klasično prekrivanje tla slamom na početku cvatnje sprječava prljanje ploda te napad gljivica sive truleži, Botrytis cinerea.