Korištenje prirodnih neprijatelja

Korištenje prirodnih neprijatelja (predatora i parazitoida) za suzbijanje štetnika jedna je od mogućnosti biološkog suzbijanja. Prirodni se neprijatelji u ekološkoj poljoprivredi koriste u tzv. augmentativnoj metodi biološkog suzbijanja kojoj je svrha povećati populaciju prirodnih neprijatelja koji postoje na nekom određenom polju ili uvesti vrste koje su široko rasprostranjene u određenom području. Ova se metoda provodi na nekoliko mogućih načina:

• 1. uzgoj prirodnog neprijatelja u laboratoriju i njegovo ispuštanje u objekt
• 2. skupljanje prirodnog neprijatelja u nekom drugom okruženju i njegovo donošenje u objekt u kojemu želimo obaviti biološko suzbijanje
• 3. kupnja prirodnog neprijatelja od ovlaštenog dobavljača ‒ proizvođača tzv. biopesticida.

Za uspješnu primjenu prirodnih neprijatelja potrebno je:

• točna identifikacija štetnika
• točna i pravodobna procjena opasnosti
• izbor optimalnog prirodnog neprijatelja za konkretne uvjete
• utvrđivanje optimalnog roka prvog ispuštanja
• poznavanje optimalno potrebnog omjera broja prirodnih neprijatelja i štetnika
• poznavanje proizvođača izabranog neprijatelja koji jamči kvalitetu i može brzo dostaviti pošiljku
• pravilno pripremljeno uskladištenje prirodnih neprijatelja od primitka do ispuštanja
• pripremljen objekt u koji se ispušta prirodni neprijatelj (mreže na ulaznim otvorima, primjena drugih sredstava za zaštitu bilja i dr.).

Mnogo je prirodnih neprijatelja koji se mogu koristiti u ekološkoj proizvodnji. Tablicom 3.5 prikazane su najvažnije vrste koje su komercijalno dostupne na tržištu te njihove osnovne karakteristike i područje primjene (ciljani štetnici za čije se suzbijanje mogu koristiti).

Tablica 3.5 Pregled najvažnijih vrsta komercijalno dostupnih i najčešće korištenih prirodnih neprijatelja

Odnos s domaćinom/grupa	Vrsta prirodnog neprijatelja	Oblik u kojem dolazi na tržište	Ciljani štetnici	Način primjene
Predatorske grinje	Neoseiulus cucumeris, Amblyseius swirskii, Phytoseiulus persimilis	Odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari u bočici ili u manjim paketićima pripremljenima za vješanje na biljakama.	Fitofagne grinje (Tetranychus urticae, Panonychus ulmi druge)	Rasipati grinje u skupinama (ovisno o kulturi 5-100 grinja/m2) iz bočica na list ili objesiti paketiće na biljke i otvoriti ih. Grinje toleriraju temperature do 40 °C ali su optimalne 25-30 °C i vlaga 40-90 %.
	Macrocheles robustulus	Odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari (vermikutom)	Štetnici u tlu (kukuljice tripsa, šampinjonske mušice i dr.)	Aplicirati na tlo (gredicu ili u teglu).
	Amblydromalus limonicus	Ličinke i odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari u bočici	Tripsi, štitasti moljci	Rasipati grinje iz bočica na list. Mogu se ispuštati već kod 13 °C.
Bogomoljke	Mantis sstr.	Jajno leglo na grančici	Lisne uši, jaja štetnika i dr.	Grančica s jajnim leglom ostavlja se na zaraženoj biljci ili u njezinoj blizini.
Predatorske stjenice	Orius indisiosus, O. laevigatus	Odrasli i ličinke u bočici pomiješani s inertnom tvari (vermikulitom)	Različite vrste tripsa	Rasipanje grinja u skupnama od 75-100 na listove biljaka. Doza primjene 0,5-10 stjenica/m2 ovisno o intenzitetu napada.
	Macrolophus pygmaeus, M. caliginosus	Ličinke u bočici pomiješane s pilovinom	Tripsi, štitasti moljci, lisne uši, ličinke lisnih minera, jaja južnoameričkog moljca rajčice	Istresti iz bočice na listove ili u kutijicu za deponiranje koja se vješa na biljke. Najbolje djeluje na temperaturama ispod 20 °C.
Božje ovčice (predatori)	Adalia bipunctata, Cryptolaemus montrouzieri, Delphastus catalinae	Ovisno o vrsti, ličinke ili odrasli u bočici ili platnenoj vrečici pomiješani s organskim materijalom	Ovisno o vrsti: lisne uši, štitaste uši, štitatsti moljci….	Otvoriti bočice ili paketiće, postaviti u dozatore koji se postavljaju u blizini zaraženih biljaka.
Mrežokrilke (predatori)	Chrysoperla sstr.	Ličinke u bočici pomiješane s heljdom	Lisne uši, drugi štetnici	Otvoriti bočice ili paketiće, postaviti u dozatore koji se postavljaju u blizini zaraženih biljaka.
Predatorski dvokrilci	Aphidoletes aphidimyza	Kukuljice mušica u bočici pomiješane s organskim materijalom	Lisne uši	Otvorenu bočicu ostaviti na tlu ili je objesiti između biljaka ‒ mušice koje izađu iz kukuljice izletjet će van i odložiti jaja uz kolonije lisnih uši.
Parazitske osice	Aphelinus abdominalis	Kukuljice parazitskih osica nalijepljene na kartončiće ili u bočicama u smjesi s piljevinom i komadićima drva	Lisne uši	Osice su slabije pokretne, pa je važno ravnomjerno rasporediti mumije oko zaraženih biljaka.
	Aphidius ervi, A. matricariae, A. colemani			Vrsta A. matricariae ne djeluje iznad 28 °C, a A. colemani i A. ervi iznad 30 °C..
	Anagyrus vladimiri		Štitaste uši	Najaktivnije su ok 25 °C a zona aktvnosti je od 13 do 38 °C.
	Encarsia formosa		Cvjetni i duhanov štitasti moljac	Za postizanje učinkovitosti potrebne su temperature iznad 17° C.
	Eretmocerus eremicus		Cvjetni i duhanov štitasti moljac	Pogodna i za primjenu u uvjetima viših temperatura.
	Dacnusa sibirica	Odrasle osice	Ličinke muha lisnih minera	Osica odlaže jaje u ličinku minera, pa se ličinka osice razvija se u ličinki minera.
	Diglyphus isaea			Osica ubija ličinku minera, ličinka osice razvija se u mineru hraneći se ličinkom minera.
Entomopatogene nematode	Steinernema feltiae, S. carpocapsae…	Nematode (ličinke) pomiješane s inertnim materijalom	Gusjenice južnoameričkog moljca rajčice (Tuta absoluta), gusjenice različitih vrsta sovica (Spodoptera sstr., Helicoverpa sp., Chrysodeixis chalcites, Agrotis sp., Autographa gamma, Duponchelia fovealis) gusjenice drugih štetnih leptira Cydalima perspectalis, Crambus hortuellus, Chrysoteuchia topiaria), gusjenice savijača plodova i lista (Cydia pomonella, Cydia molesta, Cydia funebrana, Adoxophyes orana), stakolkrilke (Synanthedon myopaeformis). Iz reda kornjaša: ličinke krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata), žilogriza (Capnodis tenebrionis) šparogine zlatice (Crioceris asparagi). Ličinke dvokrilaca (Scatella sp., Tipula sp.). Drugi kukci kao što su stjenice (Nesidiocoris tenuis, Corythucha ciliata) i rovci (Gryllotalpa gryllotalpa, Neoscapteriscus sp.)	Ovisno o ciljanom štetniku, primjenjuju se prskanjem po tlu. Nematode su osjetljive na UV-zrake, ne smije ih se koristiti na izravnom suncu, sadržaj vlage u tlu u koje se primjenjuju mora biti visok tijekom nekoliko dana nakon aplikacije. Ako je moguće, treba provesti navodnjavanje prije i nakon primjene. Folijarnu primjenu trebalo bi provesti kada je relativna vlažnost iznad 75 % nekoliko sati nakon tretmana. Preporučuje se dodati sredstvo za bolje prianjanje na list.