Izravne mjere suzbijanja štetnika u ekološkoj proizvodnji

Ishodi učenja:

Objasniti prednosti i nedostatke različitih metoda i proizvoda za izravno suzbijanje štetnika.

Izabrati odgovarajuću metodu i proizvod za suzbijanje štetnika u specifičnim uvjetima poljoprivredne proizvodnje.

Izabrati i preporučiti odgovarajuću metodu kojom se populacija štetnika može održavati ispod ekonomskog praga štetnosti.

Mehaničke i fizikalne mjere suzbijanja

Mehaničke mjere suzbijanja štetnika obuhvaćaju različite metode skupljanja ili uništavanja kukaca u usjevu ili korištenje određenih mehaničkih prepreka. Neke mehaničke mjere suzbijanja štetnika provode se u trenutku kada štetnici napadaju biljku domaćina i usmjerene su na očuvanje prinosa, a neke se mjere provode u vrijeme mirovanja vegetacije ili u vrijeme kada štetnik ne pričinjava izravne štete na biljkama, a usmjerene su na smanjenje populacije u budućem razdoblju. Primjeri nekih mehaničkih mjera suzbijanja prikazani su tablicom 3.3, te je opisana i prihvatljivost pojedine mjere za druge kulture ili štetnike.

Tablica 3.3 Primjeri načina mehaničkog suzbijanja štetnika

Metoda	Ciljani štetnik	Opis metode	Napomena i prihvatljivost za druge kulture
Uništavanje biljnih ostataka	kukuruzni moljac, Ostrinia nubilalis	Primjenjuje se nakon berbe. Kukuruzinac u kojemu se nalaze gusjenice koje prezimljuju usitnjava se s pomoću specijalno dizajniranih uređaja na komadiće kraće od 1 cm.	Uništavanje biljnih ostataka može se još provesti sjeckanjem, spaljivanjem, dubokim zaoravanjem. Mjera je prihvatljiva za brojne druge štetnike. U stakleničkoj je proizvodnji uništavanje biljnih ostataka nužno. Lisni mineri koji se kukulje u listu suzbijaju se skupljanjem i spaljivanjem otpalog lišća.
Ručno ili strojno skupljanje i izravno uništavanje štetnika	krumpirova zlatica, Leptinotarsa decemlineata	U vrijeme pojave odraslih prikupljaju se i mehanički uništavaju odrasle zlatice (lako uočljive na biljkama), ili se prikupljaju listovi na kojima su odložena jaja. Skupljanje treba provoditi najmanje dva puta tjedno u vrijeme pojave prezimjelih imaga.	Ručno skupljanje može se provesti ako su štetnici većih tjelesnih dimenzija (npr. pipe na vinovoj lozi), štetnika koji se zadržavaju zajedno (npr. zapretci gusjenica na granama), ili ako se skupljaju jajna legla štetnika. Ponekad se štetnici skupljaju zajedno s biljnim dijelovima (npr. listovima, granama) koje su napali. Strojno skupljanje provodi se aspiratorima i tada se osim štetnika skupljaju i njihovi prirodni neprijatelji ‒ njih bi nakon skupljanja trebalo vratititi u prirodu. Obvezna mjera nakon skupljanja uključuje uništavanje sakupljenih štetnika.
Mehaničko hvatanje štetnika	jabukov savijač, Cydia pomonella; ose, stršljenovi, glodavci, žohari i dr.	Mehaničko hvatanje štetnika provodi se s pomoću različitih pomagala. To mogu biti lovni pojasevi od valovite ljepenke, lovne posude napunjene mješavinom vode, octa i dr., posebno dizajnirane klopke.	Lovni pojasevi od valovite ljepenke postavljaju se oko debla rano ujesen zbog hvatanja gusjenica koje odlaze na prezimljenje. Pogodni su i za druge vrste gusjenica koje se kukulje na deblu. Lovne posude ili klopke postavljaju se na mjesta dostupna kukcima, i u njih se može staviti neka vrsta mamca koja će primamiti ciljani organizam. Vidjeti u tablici 3.4. Pogodno za veći broj štetnika.
Mehaničke prepreke	repina pipa, Slugs, Bothynoderes punctiventris, puževi, divljač, glodavci, lisne uši i dr.	Postavljaju se različite vrste prepreka, kao što su mehaničke prepreke za puževe, ograde za divljač, lovni kanali za kukce koji hodanjem dolaze na polja koja potom napadaju (repina pipa), a mreže se postavljaju na prozore i ulazne otvore plastenika ili skladišta, mrežama ili drugim materijalima pokrivaju se usjevi, omataju biljke i sl.	Pogodne su za veći broj štetnika. Potrebno ih je prilagoditi vrsti štetnika i načinu života te osobinama usjeva/nasada.

Pod fizikalnim metodama suzbijanja podrazumijeva se korištenje fizikalnih agensa za suzbijanje štetnika. Tu ubrajamo korištenje temperature (niske ili visoke), vlage, ugljičnog dioksida, vakumiranje te korištenje vizualnih i olfaktornih mamaca, gama zraka, ozona i sl. Visoka i niska temperatura najčešće se koriste za suzbijanje štetnika u zaštićenim prostorima (primjerice sterilizacija tla vodenom parom), ili u skladištima za vrijeme čuvanja hrane (primjerice zamrzavanje graha radi suzbijanja grahova žiška). Kratak pregled najčešće primjenjivanih fizikalnih metoda te mogućih područja primjene prikazan je tablicom 3.4.

Tablica 3.4 Primjeri korištenja fizikalnih metoda u suzbijanju štetnika

Metoda	Ciljani štetnik	Opis metode	Šira primjena
Sterilizacija tla vodenom parom	Štetnici, bolesti i korovi u zaštićenim prostorima u tlu (nematode, ličinke muha, spore raznih gljiva, sjemenke korova)	U prazne staklenike ili plastenike uvodi se vruća vodena para kroz perforirane cijevi. Proizvodi se u posebno dizajniranu uređaju za tu svrhu. Temperatura tla pod utjecajem pare povećava se do granice na kojoj nije moguće preživljavanje organizama koji se nalaze u tlu. Pri provedbi metode važno je da se osigura određeno razdoblje tijekom kojega je temperatura povišena, odnosno organizmi moraju biti izloženi ciljanoj temperaturi tijekom određenog vremena ekspozicije. Što je ciljna temperatura niža, ekspozicija može biti duža. Preporučuje se tlo zagrijati na 95 °C tijekom 5 minuta.	Metoda je primjenjiva za sve zaštićene prostore i za gotovo sve štetne organizme koji se u trenutku provedbe metode nalaze u tlu.
Solarizacija	Nematode u uzgoju cvijeća i povrća	Tijekom ljetnih mjeseci u kojima na određenim površinama nema uzgoja obavlja se pokrivanje tla prozirnom plastičnom folijom (PE ili PVC) debljine 0,015 ‒ 0,05 mm. Tlo ostaje pokriveno 1-2 mjeseca. Prije prekrivanja tlo je potrebno navlažiti. Temperature tla na 10 cm dubine pod folijom se podižu za 10 ‒ 20 °C u odnosu na nepokriveno tlo. To je dovoljno da uništi organizme (nematode, gljivice, sjemenke korova) u tlu.	Primjenjivo za sve skupine štetnih organizama u uvjetima gdje se tijekom ljetnih mjeseci parcele mogu ostaviti nezasijane.
Vakuum i ugljični dioksid	Štetnici u skladištima	Metoda se zasniva na odstranjivanju zraka iz skladišta u kojima se čuvaju zrnati proizvodi, pri čemu se stvara vakuum u kojemu štetnici ugibaju. Druga je mogućnost da se u skladišni prostor uvodi ugljični dioksid koji istiskuje zrak, te štetni organizmi ugibaju zbog nedostatka kisika. Provedba ovih metoda moguća je u skladištima koja su dizajnirana tako da se mogu potpuno hermetizirati.	Primenjivo za sve skupine štetnih organizama u skladišnim prostorima.
Ozon	Štetnici u skladištima	Metoda se zasniva na uvođenju ozona proizvedena u tu svrhu u uređajima (ozonatorima) u skladišta. Za postizanje punog uspjeha, koji ovisi o vrsti kukca, potrebno je postići određenu koncentraciju ozona u određenom vremenu.	U tijeku su istraživanja drukčijih načina primjene ozona.
Sterilizacija mužjaka gamma-zrakama	Mediteranska voćna muha	S pomoću gama-zraka steriliziraju se mužjaci voćnih muha koji se potom ispuštaju u nasade da bi konkurirali ferzilnim mužjacima u prirodi. S obzirom na to da nakon kopulacije ženke sa sterilnim mužjakom, ženka ne proizvodi jaja, tako se smanjuje broj odloženih jaja i broj ličinaka koje izazivaju štetu. Sterilni mužjaci obično se ispuštaju na geografski većem prostoru, pa je ova metoda još poznata i kao SIT-tehnologija.	Pogodno za druge vrste voćnih muha (npr. maslinine), a u svijetu se koristi i za kukce koji napadaju ljude (komarci, ljudožderske muhe…).
Masovan ulov obojenim ljepljivim mamcima	Lisne uši	Veći broj žutih ploča postavlja se na rubove plastenika ili staklenika. Ploče se postavljaju tako da je donji rub ploče u razini s vrhom usjeva. Cilj je uhvatiti veći broj lisnih uši pri njihovu doletu u objekat. Žute ploče moraju se redovito mijenjati da bi se osigurao kapacitet ljepljive površine.	Osim za lisne uši, metoda je pogodna za štitaste moljce, tripse, voćne muhe, povrtne muhe i dr. Boja ljepljive ploče prilagođava se vrsti štetnika.
Masovan ulov feromonima agregacije	Repina pipa	Veći boj klopki u kojima se nalazi feromon agregacije postavlja se rano u proljeće na polja na kojima je repina pipa prezimjela. Pipe izlaze iz tla, dolaze na klopke na koje se uhvate te ne odlaze na polja zasijana šećernom repom.	Pogodna metoda i za palminu pipu.
Konfuzija seksualnim feromonima	Grozdovi moljci	Feromonske kapsule (bez klopki) postavljaju se u velikom broju u nasad. Kapsule ispuštaju seksualne mirise ženka koji zbunjuju mužjake i otežavaju im pronalazak pravih ženka u nasadu. Neoplođene ženke ne odlažu jaja, pa se napad gusjenica smanjuje.	Pogodna i za jabukova savjača, južnoameričkog moljca rajčice i neke druge vrste koje izlučuju feromone.

Strategije zasnovane na biotehničkim metodama

Biotehničke metode uključuju suzbijanje štetnika feromonima, korištenjem biotehničkih insekticida te ispuštanjem sterilnih kukaca. Biotehnički insekticidi primarno nemaju cidno djelovanje na kukce, nego remete procese u njihovu metabolizmu, što dovodi do uginuća kukaca. S obzirom na to da biotehnički insekticidi (iako se smatraju ekološki prihvatljivijima od klasičnih kemijskih insekticida) nemaju dozvolu za primjenu u ekološkoj proizvodnji, u ovom ćemo se poglavlju osvrnuti na strategije primjene feromona i ispuštanja sterilnih mužjaka za suzbijanje štetnika.

Dva su načina primjene feromona za suzbijanje štetnika, masovan ulov i konfuzija. Obje su metode opisane u tablici 3.4. Te metode, kao i metoda ispuštanja sterilnih kukaca, iznimno su pogodne kada se za suzbijanje štetnika primjenjuje strategija suzbijanja na velikim površinama (eng. area-wide, u daljnjem tekstu AW). Za razliku od pojedinačnih mjera suzbijanja koje provodimo s ciljem trenutačnog smanjenja štete na određenoj površini, dugoročni je cilj AW-programa smanjiti napad štetnika u određenu području ispod brojnosti koja može izazvati štete. Ta metoda ima svrhu populaciju štetnika svesti ispod praga odluke, ekološki prihvatljivom metodom. Pritom se suzbijanje određene štetne vrste ne provodi samo na kulturi koja trpi ekonomske štete, kao kod individualnog pristupa (slika 3.41.A), nego se provodi na svim kulturama na kojima se štetnik može hraniti (slika 3.41.B).

Slika 3.41 Grafički prikaz koncepta suzbijanja na pojedinačnim poljima (A) i na velikim površinama (B). (Prema Hendrichs i sur., 2007.).

3.41.A: Populacija štetnika smanjuje se ispod praga odluke na poljima komercijalnog značenja, a ne suzbija se na zanemarenim usjevima, alternativnim domaćinima, domaćinima na okućnicama i divljim domaćinima. Kao rezultat suzbijanja preostaju značajna područja na kojima se zadržavaju nesuzbijene preostale jedinke štetnika koje su potom izvor svoje obnovljene populacije.

3.41.B: Populacija štetnika smanjuje se ispod praga odluke na svim površinama, uključujući zanemarene usjeve, alternativne domaćine, domaćine na okućnicama i divlje domaćine. Rezultat je suzbijanja izostanak značajnih područja na kojima bi se mogle zadržavati preostale jedinke štetnika koje su izbjegle suzbijanje i koje bi bile izvor obnovljene populacije štetnika.

Posebnost je ove strategije to što mora biti organizirana i provoditi je moraju svi vlasnici poljoprivrednih površina na određenu području.

Korištenje prirodnih neprijatelja

Korištenje prirodnih neprijatelja (predatora i parazitoida) za suzbijanje štetnika jedna je od mogućnosti biološkog suzbijanja. Prirodni se neprijatelji u ekološkoj poljoprivredi koriste u tzv. augmentativnoj metodi biološkog suzbijanja kojoj je svrha povećati populaciju prirodnih neprijatelja koji postoje na nekom određenom polju ili uvesti vrste koje su široko rasprostranjene u određenom području. Ova se metoda provodi na nekoliko mogućih načina:

1. uzgoj prirodnog neprijatelja u laboratoriju i njegovo ispuštanje u objekt
2. skupljanje prirodnog neprijatelja u nekom drugom okruženju i njegovo donošenje u objekt u kojemu želimo obaviti biološko suzbijanje
3. kupnja prirodnog neprijatelja od ovlaštenog dobavljača ‒ proizvođača tzv. biopesticida.

Za uspješnu primjenu prirodnih neprijatelja potrebno je:

točna identifikacija štetnika
točna i pravodobna procjena opasnosti
izbor optimalnog prirodnog neprijatelja za konkretne uvjete
utvrđivanje optimalnog roka prvog ispuštanja
poznavanje optimalno potrebnog omjera broja prirodnih neprijatelja i štetnika
poznavanje proizvođača izabranog neprijatelja koji jamči kvalitetu i može brzo dostaviti pošiljku
pravilno pripremljeno uskladištenje prirodnih neprijatelja od primitka do ispuštanja
pripremljen objekt u koji se ispušta prirodni neprijatelj (mreže na ulaznim otvorima, primjena drugih sredstava za zaštitu bilja i dr.).

Mnogo je prirodnih neprijatelja koji se mogu koristiti u ekološkoj proizvodnji. Tablicom 3.5 prikazane su najvažnije vrste koje su komercijalno dostupne na tržištu te njihove osnovne karakteristike i područje primjene (ciljani štetnici za čije se suzbijanje mogu koristiti).

Tablica 3.5 Pregled najvažnijih vrsta komercijalno dostupnih i najčešće korištenih prirodnih neprijatelja

Odnos s domaćinom/grupa	Vrsta prirodnog neprijatelja	Oblik u kojem dolazi na tržište	Ciljani štetnici	Način primjene
Predatorske grinje	Neoseiulus cucumeris, Amblyseius swirskii, Phytoseiulus persimilis	Odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari u bočici ili u manjim paketićima pripremljenima za vješanje na biljakama.	Fitofagne grinje (Tetranychus urticae, Panonychus ulmi druge)	Rasipati grinje u skupinama (ovisno o kulturi 5-100 grinja/m2) iz bočica na list ili objesiti paketiće na biljke i otvoriti ih. Grinje toleriraju temperature do 40 °C ali su optimalne 25-30 °C i vlaga 40-90 %.
	Macrocheles robustulus	Odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari (vermikutom)	Štetnici u tlu (kukuljice tripsa, šampinjonske mušice i dr.)	Aplicirati na tlo (gredicu ili u teglu).
	Amblydromalus limonicus	Ličinke i odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari u bočici	Tripsi, štitasti moljci	Rasipati grinje iz bočica na list. Mogu se ispuštati već kod 13 °C.
Bogomoljke	Mantis sstr.	Jajno leglo na grančici	Lisne uši, jaja štetnika i dr.	Grančica s jajnim leglom ostavlja se na zaraženoj biljci ili u njezinoj blizini.
Predatorske stjenice	Orius indisiosus, O. laevigatus	Odrasli i ličinke u bočici pomiješani s inertnom tvari (vermikulitom)	Različite vrste tripsa	Rasipanje grinja u skupnama od 75-100 na listove biljaka. Doza primjene 0,5-10 stjenica/m2 ovisno o intenzitetu napada.
Predatorske stjenice	Macrolophus pygmaeus, M. caliginosus	Ličinke u bočici pomiješane s pilovinom	Tripsi, štitasti moljci, lisne uši, ličinke lisnih minera, jaja južnoameričkog moljca rajčice	Istresti iz bočice na listove ili u kutijicu za deponiranje koja se vješa na biljke. Najbolje djeluje na temperaturama ispod 20 °C.
Božje ovčice (predatori)	Adalia bipunctata, Cryptolaemus montrouzieri, Delphastus catalinae	Ovisno o vrsti, ličinke ili odrasli u bočici ili platnenoj vrečici pomiješani s organskim materijalom	Ovisno o vrsti: lisne uši, štitaste uši, štitatsti moljci….	Otvoriti bočice ili paketiće, postaviti u dozatore koji se postavljaju u blizini zaraženih biljaka.
Mrežokrilke (predatori)	Chrysoperla sstr.	Ličinke u bočici pomiješane s heljdom	Lisne uši, drugi štetnici	Otvoriti bočice ili paketiće, postaviti u dozatore koji se postavljaju u blizini zaraženih biljaka.
Predatorski dvokrilci	Aphidoletes aphidimyza	Kukuljice mušica u bočici pomiješane s organskim materijalom	Lisne uši	Otvorenu bočicu ostaviti na tlu ili je objesiti između biljaka ‒ mušice koje izađu iz kukuljice izletjet će van i odložiti jaja uz kolonije lisnih uši.
Parazitske osice	Aphelinus abdominalis	Kukuljice parazitskih osica nalijepljene na kartončiće ili u bočicama u smjesi s piljevinom i komadićima drva	Lisne uši	Osice su slabije pokretne, pa je važno ravnomjerno rasporediti mumije oko zaraženih biljaka.
	Aphidius ervi, A. matricariae, A. colemani		Lisne uši	Vrsta A. matricariae ne djeluje iznad 28 °C, a A. colemani i A. ervi iznad 30 °C..
	Anagyrus vladimiri		Štitaste uši	Najaktivnije su ok 25 °C a zona aktvnosti je od 13 do 38 °C.
	Encarsia formosa		Cvjetni i duhanov štitasti moljac	Za postizanje učinkovitosti potrebne su temperature iznad 17° C.
	Eretmocerus eremicus		Cvjetni i duhanov štitasti moljac	Pogodna i za primjenu u uvjetima viših temperatura.
	Dacnusa sibirica	Odrasle osice	Ličinke muha lisnih minera	Osica odlaže jaje u ličinku minera, pa se ličinka osice razvija se u ličinki minera.
	Diglyphus isaea	Odrasle osice	Ličinke muha lisnih minera	Osica ubija ličinku minera, ličinka osice razvija se u mineru hraneći se ličinkom minera.
Entomopatogene nematode	Steinernema feltiae, S. carpocapsae…	Nematode (ličinke) pomiješane s inertnim materijalom	Gusjenice južnoameričkog moljca rajčice (Tuta absoluta), gusjenice različitih vrsta sovica (Spodoptera sstr., Helicoverpa sp., Chrysodeixis chalcites, Agrotis sp., Autographa gamma, Duponchelia fovealis) gusjenice drugih štetnih leptira Cydalima perspectalis, Crambus hortuellus, Chrysoteuchia topiaria), gusjenice savijača plodova i lista (Cydia pomonella, Cydia molesta, Cydia funebrana, Adoxophyes orana), stakolkrilke (Synanthedon myopaeformis). Iz reda kornjaša: ličinke krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata), žilogriza (Capnodis tenebrionis) šparogine zlatice (Crioceris asparagi). Ličinke dvokrilaca (Scatella sp., Tipula sp.). Drugi kukci kao što su stjenice (Nesidiocoris tenuis, Corythucha ciliata) i rovci (Gryllotalpa gryllotalpa, Neoscapteriscus sp.)	Ovisno o ciljanom štetniku, primjenjuju se prskanjem po tlu. Nematode su osjetljive na UV-zrake, ne smije ih se koristiti na izravnom suncu, sadržaj vlage u tlu u koje se primjenjuju mora biti visok tijekom nekoliko dana nakon aplikacije. Ako je moguće, treba provesti navodnjavanje prije i nakon primjene. Folijarnu primjenu trebalo bi provesti kada je relativna vlažnost iznad 75 % nekoliko sati nakon tretmana. Preporučuje se dodati sredstvo za bolje prianjanje na list.

Proizvodi za izravno suzbijanje štetnika dopušteni u ekološkoj proizvodnji

Za izravno suzbijanje štetnika u ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti dvije vrste proizvoda: proizvodi kućne pripreme i gotovi formulirani porizvodi koji se mogu naći na tržištu.

Proizvodi kućne pripreme

Pod proizvodima kućne pripreme najčešće se podrazumijeva priprema različitih proizvoda na bazi biljaka, pa su to tzv. botanički ili biljni proizvodi koji mogu biti namijenjeni izravnom suzbijanju štetnika (tada govorimo o botaničkim insekticidima) ili pak jačanju otpornosti biljaka. Botanički insekticidi nastaju od ekstrakata otrovna i neotrovna bilja. Estrakcijom neotrovnoga, većinom ljekovitog i začinskog bilja, kao što su kopriva, luk, kamilica, pelin, ružmarin itd., dobivaju se ekstrakti koji nisu toksični, pa se njima može prskati u bilo kojoj fazi razvoja biljke. Velik dio tih ekstrakata nije dovoljno proučen, pa se ne zna njihov mehanizam djelovanja. Uglavnom se radi o ekstraktima koji nemaju izravan pesticidni učinak na štetnike, nego se samo odlikuju neizravnim učinkom, kao što je sposobnost odbijanja štetnih kukaca, ili pak jačanje otpornosti biljke. Neki od najvažnijih pripravaka koji se dobiju korištenjem neotrovnog bilja su: čaj od preslice, pripravci od pelina, bazge, koprive. Osim ekstrakata neotrovna bilja, na gospodarstvu se također mogu pripremiti ekstrakti otrovna bilja, no zbog potencijalne opasnosti pri pripravljanju, njihova je priprema češća u tvornicama. Proizvodnja biljnih insekticida za vlastite potrebe ima smisla ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Osobe koje sudjeluju u proizvodnji ne smiju biti izložene opasnosti od trovanja i ne smije biti opasnosti za okoliš.
Istraživanjima je utvrđena neškodljivost dobivenih proizvoda za potrošače.
Sirovina za proizvodnju ekstrakata lako je dostupna.
Priprema nije skupa.
Na tržištu nema jednako prihvatljivih i učinkovitih pripravaka.
Učinkovitost je provjerena istraživanjima.

Biljke koje se koriste za pripremu biljnih insekticida mogu se koristiti svježe ili osušene. Najbolje ih je brati neposredno prije cvatnje i za vrijeme sunčana razdoblja. Zatim ih je potrebno osušiti na čistu, provjetrenu i sjenovitu mjestu. Postupak izrade insekticida od biljaka može biti različit. Mnogi autori objašnjavaju različite načine priprave, a općenito se sve metode mogu podijeliti na ekstrakcije hladnom i toplom vodom ili ekstrakcije s pomoću alkohola. Ekstrakcija je metoda odvajanja bitnih od manje bitnih sastojaka ljekovite biljke. Biljke se najčešće koriste kao pripravci u obliku biljnog čaja, biljne juhe i biljnih ekstrakata.

Biljni čaj priprema se tako da se uzavrelom vodom preliju svježe ili osušene biljke te se takva mješavina ostavi pokrivena 10 do 15 minuta da se moči u vodi. Nakon toga se procijedi.

Biljna juha nastaje ako se propisana količina bilja namače 24 sata u vodi, po mogućnosti u kišnici. Zatim se zakuha juha i ostavlja lagano ključati oko pola sata na slabom plamenu. Juha se treba ohladiti i potom ohlađena procijediti.

Biljni ekstrakti rade se od svježeg ili suhog bilja ili dijelova biljaka Ekstrakcija je postupak prelijavanja suhih ili svježih biljnih dijelova s otapalom. Iako voda kao otapalo nije najbolja za ekstrahiranje svih spojeva iz biljnih dijelova, najprihvatljivija je za primjenu ako se postupak provodi kod kuće. Osim vode kao otapala, u proizvodnji kod kuće može se koristiti i alkohol, etanol, a upotreba metanola, kloroforma, acetona i dr. ne preporučuje se jer se radi o spojevima koji se ubrajaju u opasna sredstva.

Industrijski proizvodi

Industrijski proizvodi namijenjeni suzbijanju štetnika u ekološkojj proizvodnji mogu se zasnivati na različitim agensima. Primjena industrijskih proizvoda za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji regulirana je Uredbom 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća. Sukladno Uredbi, dopušta se uporaba određenih sredstava za zaštitu bilja ako primjena svih prije opisanih metoda ne pruži primjerenu zaštitu. Dopušta se uporaba samo onih sredstava za zaštitu bilja odobrenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 2021/1165, nakon što je ocijenjeno i utvrđeno da su u skladu s ciljevima i načelima ekološke proizvodnje. Samo one aktivne tvari koje se navode u Annexu Uredbe EU 2021/1165 mogu biti sadržane u sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Neki od dopuštenih proizvoda ubrajaju se u tzv. osnovne tvari, a neki su dopušteni kao sredstva sa specifičnim djelovanjem. Osnovne tvari koriste se najčešće kao mamci za neke štetnike ili pak potiču mehanizme otpornosti biljaka. Sredstva s insekticidnim djelovanjem najčešće su proizvodi na osnovi biljaka (biljni insekticidi), živi mikroorganizmi (bakterije, virusi ili gljive) i njihovi nusproizvodi, te tvari ili spojevi organskog ili anorganskog podrijetla. Pregled najvažnijih djelatnih tvari za zaštitu od štetnih kukaca, grinja i puževa dopuštenih u ekološkoj proizvodnji (EU Pesticide Database) prikazan je tablicom 3.6.

Tablica 3.6 Djelatne tvari dopuštene za primjenu protiv štetnih kukaca, grinja i puževa u ekološkoj proizvodnji

Kategorija	Djelatna tvar	Način djelovanja	Područje primjene	Napomena/ograničenje
Osnovne tvari	Pivo	Djeluje kao mamac.	Limacid	Koristi se isključivo u macima za puževe.
	Fruktoza	Potiče obrambene mehanizme biljaka.	Savijači na voćnim vrstama, američki cvrčak…	Otopina u hladnoj vodi treba se pripremiti neposredno prije primjene.
	L-cystein	Preventivno	Mravi iz rodova Atta i Acromyrmex	L-cystein treba koristiti u smjesi s pšeničnim brašnom ili sličnom hranom) u koncentraciji od najviše 8 %.
	Saharoza	Potiče obrambene mehanizme biljaka.	Savijači na voćnim vrstama, američki cvrčak, kukuruzni moljac	Otopina u hladnoj vodi treba se pripremiti neposredno prije primjene.
	Puder E553B	Stvara barijeru ‒ sprječava ishranu štetnika.	Cacopsylla pyri, Cacopsylla fulguralis, Drosophila suzukii, Panonychus ulmi, Bactrocera oleae	Vodena otopina priprema se neposredno prije primjene i cijelo se vrijeme mora miješati.
	Ekstrakt koprive	Industrijski proizvod dobiven različitim postupcima ekstrahiranja (ovisno o proizvođaču).	Brojne vrste štetnika, lisne uši: Myzus persicae,Macrosiphum rosae, Eriosoma lanigerum, Cryptomyzus ribis, Callaphis juglandis, Myzus cerasi, Aphis fabae dr., kupusni buhač Phyllotreta nemorum, kupusni moljac Plutella xylostella	Primjena prskanjem ili kao malč na tlu.
Tvari organskog podrijetla	Parafinsko ulje	Zbog svoje viskoznosti stvara prevlaku na tijelu štetnih kukaca i zatvara otvore za zrak štetnih kukaca i grinja.	Insekticid, akaricid	Primjenjuje se za zimsko prskanje ili za prskanje u vegetaciji.
	Biljna ulja	Pokazuju toksične i/ili repelentne učinke. Zbog viskoznosti neka ulja mogu djelovati slično parafinskima i mineralnima.	Insekticidi, akaricidi	Mogu biti eterična, tada je to smjesa hlapivih i lipofilnih spojeva.
	Hidrolizirani proteini	Djeluju kao hranidbeni mamci na brojne kukce.	Ovisno o vrsti kukca	Koriste se za masovan ulov.
	Mineralno ulje	Zbog svoje viskoznosti stvara prevlaku na tijelu štetnih kukaca i zatvara otvore za zrak štetnih kukaca i grinja.	Insekticidi, akaricidi	Primjenjuju se za zimsko prskanje ili za prskanje u vegetaciji.
	Pelargonska kiselina i druge kiseline od C₇ doo C₂₀	Djeluje na sve grupe štetnika.	Kukci mekog tijela (lisne uši, štitasti moljci, crveni pauci)	Primjenjuje se prskanjem.
Tvari anorganskog podrijetla	Diamonium fosfat	Koristi se kao mamac za metodu masovnog ulova u voćnjacima.	Ceratitis capitata, Rhagoletis cerasi, Bactrocera oleae	Primjenjuje se razrjeđen u mamcima.
	Sumpor	Iako je originalno fungicid, poznato je da ima akaricidno djelovanje.y	Grinje na raznim vrstama: voćke, vinova loza	Sumpor negativno djeluje na korisne predatorske grinje i o tome treba voditi računa pri donošenju odluke o suzbijanju.
	Dijatomejska zemlja	Djeluje mehanički jer grube čestice oštećuju kutikulu kukaca koji gube vlagu iz tijela i dehidriraju.	Najčešća uporaba protiv štetnika u skladištima	Primjenjuje se prskanjem, rjeđe kao prah.
	Željezo (III) fosfat	Djeluje korozivno na sluznicu puževa.	Limacid	Primjena protiv štetnih puževa u obliku mamaca.
Mikroorganizmi ‒virusi	Adoxophies orana granulovirus	Izaziva letalni učinak na gusjenice nakon ishrane.	Adoxophyes orana	Prskati navečer, dozu prilagoditi visini krošnje. Primjena u voćnjacima.
	Cydia pomonella granulovirus		Cydia pomonella
	Helicoverpa armigera nucleopolyedrovirus		Helicoverpa armigera	Primjena na povrću.
Mikroorganizmi ‒ gljive	Isaria fumosorosea soja Apopka 97	Gljiva koja se može pronaći u tlima diljem svijeta.	Trialeurodes vaporariorum	Štetnik je najosjetljiviji na infekciju u stadiju N1 i N4 nimfe. Ciklus zaraze je brz, a simptomi infekcije vidljivi su unutar 24 do 48 sati nakon što konidije dođu u kontakt s kukcem.
	Akanthomyces muscarius soj Ve6, prije Lecanicillium muscarium	Gljiva koja se diljem svijeta može naći u prirodi, u tlima i u drugim organizmima.	Trialeurodes vaporariorum, Thrips sp.	Učinkovit izravnim kontaktom i pod pravim uvjetima okoliša ubija ličinke nakon 7 do 10 dana. Nakon prskanja spore klijaju i rastu, stvarajući hife koje prodiru u tjelesnu šupljinu, gdje se umnožavaju uništavajući tkiva. Gljiva zatim raste kroz kutikulu kukca i stvara spore na vanjskoj strani trupla, što može proširiti infekciju na druge bijele muhe i tripse.
	Beauveria bassiana	Spore gljive formulirane kao prah (za primjenu u skladištu) ili kao vodotopive granule koje se primjenjuju prskanjem.	Štetnici u skladištima: (Oryzaephilus surinamensis, Sitophilus granarius, Cryptolestes ferrugineus) i u staklenicima: Frankliniella occidentalis, Thrips tabaci, Trialeurodes vaporariorum, Bemisia tabaci, Bemisia argentifolii	Pri prskanju volumen vode treba podesiti razvojnom stadiju usjeva.
	Metarhizium anisopliae var. anisopliae	Spore gljive formulirane kao granule za primjenu u tlu.	Phyllopertha horticola, Otiorhynchus sulcatus, Daktulosphaira vitifoliae, Amphimallon solstitialis	Granule treba mehanički unijeti u tlo.
Mikroorganizmi- bakterije	Bacillus thuringiensis sbsp. aizawai	Spore i kristali bakterije formulirani u prirpavku namijenjenu prskanju.	Gusjenice defolijatori u paprici	Želučani otrov djeluje tek nakon što ga gusjenice zajedno s lišćem unesu u probavni sustav.
Mikroorganizmi- bakterije	Bacillus thuringiensis sbsp. kurstaki		Šira primjena i na drugim kulturama, ali uvijek za suzbijanje gusjenica leptira.
Derivati mikroorganizama ‒ naturaliti	Spinosad	Spinosini su biološki aktivne tvari dobivene fermentacijom iz bakterije Saccharopolyspora spinosa Saccharopolyspora spinosa. Spinosad je smjesa spinosina A i spinosina D.	Vrlo širok spektar djelovanja ‒ koristi se za suzbijanje krumpirove zlatice, štetnih gusjenica, tripsa i štitastih moljaca na povrtnim kulturama i na voćkama.	Dopušten u ekološkoj proizvodnji, no opravdanost njegove primjene mora biti potkrijepljena podatcima o intenzitetu napada štetnika.
Biljni insekticidi	Azadirachtin	Ekstrakt dobiven iz indijskog jorgovana (Azadirachta indica)	Krumpirova zlatica i brojni drugi štetnici	Djeluje kao regulator rasta, a ima i repelentno djelovanje.
Biljni insekticidi	Piretrin	Piretrin je skupni naziv za šest aktivnih spojeva: piretrin I, piretrin II, cinerin I, cinerin II, cinerin III, jasmolin I i jasmolin II izoliranih iz biljke Chrysanthemun cinerarifolium. Chrysanthemun cinerariifolium.	Širok spektar djelovanja. Suzbija brojne štetnike.	Piretrin djeluje gotovo odmah nakon kontakta. Djeluje u manjim dozama. Iako je biološko sredstvo, treba ga umjereno koristiti i paziti da ne dođe u doticaj s korisnim insektima, kao što su bubamare i medonosne pčele. Piretrin se brzo razgrađuje, pa se ne zadržava u okolišu. Oprez! Slabo se razgrađuje u vodi te se vrlo čvrsto veže za tlo i organsku tvar.
Seksualni feromoni	Lavandulyl senecioate	Feromon kukaca prisutan u prirodi s netoksičnim načinom djelovanja.	Specifično djeluje na jednu vrstu, Planococcus ficus.	Ručna primjena u dispenzerima za konfuziju.
Seksualni feromoni	Ostali seksualni feromoni	Namijenjeni privlačenju mužjaka određenih vrsta ‒ postoji velik broj registriranih feromona.	Cydia pomonella, Adoxophyes orana, Pandemis heparana, Agrotis spp. Polychrosis botrana i dr.	Primjenjuju se za konfuziju (vidjeti 3.4.1).
Feromoni agregacije		Privlače oba spola kukaca, pa su pogodni za masovan ulov.	Bothynoderes punctiventris dr.	Primjenjuju se za masovan ulov (vidjeti 3.4.1), ponekad i na velikim površinama.

Sjedište:	TOPPlant Portal
E-kolegij:	Zaštita bilja u ekološkoj poljoprivredi –priručnik za edukatore
Knjiga:	3.4 Izravne mjere suzbijanja štetnika u ekološkoj proizvodnji

Otisnuo/la:	Guest user
Datum:	ponedjeljak, 23. prosinca 2024., 08:43

3.4 Izravne mjere suzbijanja štetnika u ekološkoj proizvodnji