3.4 Izravne mjere suzbijanja štetnika u ekološkoj proizvodnji

Mehaničke i fizikalne mjere suzbijanja




Mehaničke mjere suzbijanja štetnika obuhvaćaju različite metode skupljanja ili uništavanja kukaca u usjevu ili korištenje određenih mehaničkih prepreka. Neke mehaničke mjere suzbijanja štetnika provode se u trenutku kada štetnici napadaju biljku domaćina i usmjerene su na očuvanje prinosa, a neke se mjere provode u vrijeme mirovanja vegetacije ili u vrijeme kada štetnik ne pričinjava izravne štete na biljkama, a usmjerene su na smanjenje populacije u budućem razdoblju. Primjeri nekih mehaničkih mjera suzbijanja prikazani su tablicom 3.3, te je opisana i prihvatljivost pojedine mjere za druge kulture ili štetnike.

Tablica 3.3 Primjeri načina mehaničkog suzbijanja štetnika
Metoda Ciljani štetnik Opis metode Napomena i prihvatljivost za druge kulture
Uništavanje biljnih ostataka kukuruzni moljac, Ostrinia nubilalis Primjenjuje se nakon berbe. Kukuruzinac u kojemu se nalaze gusjenice koje prezimljuju usitnjava se s pomoću specijalno dizajniranih uređaja na komadiće kraće od 1 cm. Uništavanje biljnih ostataka može se još provesti sjeckanjem, spaljivanjem, dubokim zaoravanjem. Mjera je prihvatljiva za brojne druge štetnike. U stakleničkoj je proizvodnji uništavanje biljnih ostataka nužno. Lisni mineri koji se kukulje u listu suzbijaju se skupljanjem i spaljivanjem otpalog lišća.
Ručno ili strojno skupljanje i izravno uništavanje štetnika krumpirova zlatica, Leptinotarsa decemlineata U vrijeme pojave odraslih prikupljaju se i mehanički uništavaju odrasle zlatice (lako uočljive na biljkama), ili se prikupljaju listovi na kojima su odložena jaja. Skupljanje treba provoditi najmanje dva puta tjedno u vrijeme pojave prezimjelih imaga. Ručno skupljanje može se provesti ako su štetnici većih tjelesnih dimenzija (npr. pipe na vinovoj lozi), štetnika koji se zadržavaju zajedno (npr. zapretci gusjenica na granama), ili ako se skupljaju jajna legla štetnika. Ponekad se štetnici skupljaju zajedno s biljnim dijelovima (npr. listovima, granama) koje su napali. Strojno skupljanje provodi se aspiratorima i tada se osim štetnika skupljaju i njihovi prirodni neprijatelji ‒ njih bi nakon skupljanja trebalo vratititi u prirodu. Obvezna mjera nakon skupljanja uključuje uništavanje sakupljenih štetnika.
Mehaničko hvatanje štetnika jabukov savijač, Cydia pomonella; ose, stršljenovi, glodavci, žohari i dr. Mehaničko hvatanje štetnika provodi se s pomoću različitih pomagala. To mogu biti lovni pojasevi od valovite ljepenke, lovne posude napunjene mješavinom vode, octa i dr., posebno dizajnirane klopke. Lovni pojasevi od valovite ljepenke postavljaju se oko debla rano ujesen zbog hvatanja gusjenica koje odlaze na prezimljenje. Pogodni su i za druge vrste gusjenica koje se kukulje na deblu. Lovne posude ili klopke postavljaju se na mjesta dostupna kukcima, i u njih se može staviti neka vrsta mamca koja će primamiti ciljani organizam. Vidjeti u tablici 3.4. Pogodno za veći broj štetnika.
Mehaničke prepreke repina pipa, Slugs, Bothynoderes punctiventris, puževi, divljač, glodavci, lisne uši i dr. Postavljaju se različite vrste prepreka, kao što su mehaničke prepreke za puževe, ograde za divljač, lovni kanali za kukce koji hodanjem dolaze na polja koja potom napadaju (repina pipa), a mreže se postavljaju na prozore i ulazne otvore plastenika ili skladišta, mrežama ili drugim materijalima pokrivaju se usjevi, omataju biljke i sl. Pogodne su za veći broj štetnika. Potrebno ih je prilagoditi vrsti štetnika i načinu života te osobinama usjeva/nasada.

Pod fizikalnim metodama suzbijanja podrazumijeva se korištenje fizikalnih agensa za suzbijanje štetnika. Tu ubrajamo korištenje temperature (niske ili visoke), vlage, ugljičnog dioksida, vakumiranje te korištenje vizualnih i olfaktornih mamaca, gama zraka, ozona i sl. Visoka i niska temperatura najčešće se koriste za suzbijanje štetnika u zaštićenim prostorima (primjerice sterilizacija tla vodenom parom), ili u skladištima za vrijeme čuvanja hrane (primjerice zamrzavanje graha radi suzbijanja grahova žiška). Kratak pregled najčešće primjenjivanih fizikalnih metoda te mogućih područja primjene prikazan je tablicom 3.4.

Tablica 3.4 Primjeri korištenja fizikalnih metoda u suzbijanju štetnika
Metoda Ciljani štetnik Opis metode Šira primjena
Sterilizacija tla vodenom parom Štetnici, bolesti i korovi u zaštićenim prostorima u tlu (nematode, ličinke muha, spore raznih gljiva, sjemenke korova) U prazne staklenike ili plastenike uvodi se vruća vodena para kroz perforirane cijevi. Proizvodi se u posebno dizajniranu uređaju za tu svrhu. Temperatura tla pod utjecajem pare povećava se do granice na kojoj nije moguće preživljavanje organizama koji se nalaze u tlu. Pri provedbi metode važno je da se osigura određeno razdoblje tijekom kojega je temperatura povišena, odnosno organizmi moraju biti izloženi ciljanoj temperaturi tijekom određenog vremena ekspozicije. Što je ciljna temperatura niža, ekspozicija može biti duža. Preporučuje se tlo zagrijati na 95 °C tijekom 5 minuta. Metoda je primjenjiva za sve zaštićene prostore i za gotovo sve štetne organizme koji se u trenutku provedbe metode nalaze u tlu.
Solarizacija Nematode u uzgoju cvijeća i povrća Tijekom ljetnih mjeseci u kojima na određenim površinama nema uzgoja obavlja se pokrivanje tla prozirnom plastičnom folijom (PE ili PVC) debljine 0,015 ‒ 0,05 mm. Tlo ostaje pokriveno 1-2 mjeseca. Prije prekrivanja tlo je potrebno navlažiti. Temperature tla na 10 cm dubine pod folijom se podižu za 10 ‒ 20 °C u odnosu na nepokriveno tlo. To je dovoljno da uništi organizme (nematode, gljivice, sjemenke korova) u tlu. Primjenjivo za sve skupine štetnih organizama u uvjetima gdje se tijekom ljetnih mjeseci parcele mogu ostaviti nezasijane.
Vakuum i ugljični dioksid Štetnici u skladištima Metoda se zasniva na odstranjivanju zraka iz skladišta u kojima se čuvaju zrnati proizvodi, pri čemu se stvara vakuum u kojemu štetnici ugibaju. Druga je mogućnost da se u skladišni prostor uvodi ugljični dioksid koji istiskuje zrak, te štetni organizmi ugibaju zbog nedostatka kisika. Provedba ovih metoda moguća je u skladištima koja su dizajnirana tako da se mogu potpuno hermetizirati. Primenjivo za sve skupine štetnih organizama u skladišnim prostorima.
Ozon Štetnici u skladištima Metoda se zasniva na uvođenju ozona proizvedena u tu svrhu u uređajima (ozonatorima) u skladišta. Za postizanje punog uspjeha, koji ovisi o vrsti kukca, potrebno je postići određenu koncentraciju ozona u određenom vremenu. U tijeku su istraživanja drukčijih načina primjene ozona.
Sterilizacija mužjaka gamma-zrakama Mediteranska voćna muha S pomoću gama-zraka steriliziraju se mužjaci voćnih muha koji se potom ispuštaju u nasade da bi konkurirali ferzilnim mužjacima u prirodi. S obzirom na to da nakon kopulacije ženke sa sterilnim mužjakom, ženka ne proizvodi jaja, tako se smanjuje broj odloženih jaja i broj ličinaka koje izazivaju štetu. Sterilni mužjaci obično se ispuštaju na geografski većem prostoru, pa je ova metoda još poznata i kao SIT-tehnologija. Pogodno za druge vrste voćnih muha (npr. maslinine), a u svijetu se koristi i za kukce koji napadaju ljude (komarci, ljudožderske muhe…).
Masovan ulov obojenim ljepljivim mamcima Lisne uši Veći broj žutih ploča postavlja se na rubove plastenika ili staklenika. Ploče se postavljaju tako da je donji rub ploče u razini s vrhom usjeva. Cilj je uhvatiti veći broj lisnih uši pri njihovu doletu u objekat. Žute ploče moraju se redovito mijenjati da bi se osigurao kapacitet ljepljive površine. Osim za lisne uši, metoda je pogodna za štitaste moljce, tripse, voćne muhe, povrtne muhe i dr. Boja ljepljive ploče prilagođava se vrsti štetnika.
Masovan ulov feromonima agregacije Repina pipa Veći boj klopki u kojima se nalazi feromon agregacije postavlja se rano u proljeće na polja na kojima je repina pipa prezimjela. Pipe izlaze iz tla, dolaze na klopke na koje se uhvate te ne odlaze na polja zasijana šećernom repom. Pogodna metoda i za palminu pipu.
Konfuzija seksualnim feromonima Grozdovi moljci Feromonske kapsule (bez klopki) postavljaju se u velikom broju u nasad. Kapsule ispuštaju seksualne mirise ženka koji zbunjuju mužjake i otežavaju im pronalazak pravih ženka u nasadu. Neoplođene ženke ne odlažu jaja, pa se napad gusjenica smanjuje. Pogodna i za jabukova savjača, južnoameričkog moljca rajčice i neke druge vrste koje izlučuju feromone.