2.4 Praćenje i prognoza pojave štetnih organizama

Praćenje biljnih bolesti


Praćenje biljnih bolesti u njihovoj ranoj fazi od iznimne je važnosti jer može spriječiti oštećenja biljaka i omogućiti rano suzbijanje bolesti. U prošlosti su se otkrivanjem biljnih bolesti bavili isključivo stručnjaci. Praćenje biljnih bolesti zahtijeva veliku količinu rada i vremena te zavidnu razinu znanja. Identifikacija i dijagnoza može se obaviti vizualnim opažanjem simptoma bolesti na biljci. Vizualno praćenje bolesti ne daje željen rezultat jer je promatranje golim okom nepouzdano i povećava mogućnost pogrešne dijagnoze. Također, zahtijeva sudjelovanje stručnjaka, što je dugotrajno i skupo. Stoga su takve metode neučinkovite.

Automatsko i brzo otkrivanje bolesti biljaka važno je za otkrivanje simptoma bolesti u ranim fazama, kada se pojavi na mladom listu biljke. Takvi se listovi izdvajaju, a na njima se prepoznaju karakteristike pojedine bolesti te se listovi razvrstavaju na temelju izgleda.

U nekim se pristupima automatskom otkrivanju bolesti usredotočuje na uspostavljanje mreže za nadzor biljnih bolesti utemeljene na korištenju mobilnih telefona, a u drugima se koriste satelitske snimke. Za otkrivanje bolesti u modulu za nadzor koristi se računalni vid i strojno učenje za otkrivanje biljnih bolesti na temelju slika zaraženih listova. U pristupima utemeljenima na zaraženim listovima oslanja se na korištenje uređaja za obradu slika, poput pametnih telefona. To može biti ograničeno u područjima bez signala.


Slika 2.6.Detekcija gljivičnih biljnih bolesti na temelju hiperspektralnih slika. A: pjegavost lista na šećernoj repi. B: fusarijska palež na pšenici (Mahlein, 2016.)