4.2 Modeli praćenja i prognoze bolesti
| Sjedište: | TOPPlant Portal |
| E-kolegij: | Zaštita bilja u ekološkoj poljoprivredi –priručnik za edukatore |
| Knjiga: | 4.2 Modeli praćenja i prognoze bolesti |
| Otisnuo/la: | Guest user |
| Datum: | ponedjeljak, 23. prosinca 2024., 08:51 |
Opis
Modeli praćenja i prognoze bolesti
Ishodi učenja:
- Klasificirati bolesti na temelju njihove morfologije i oštećenja koje uzrokuju.
- Identificirati bolesti na temelju njihovih morfoloških karakteristika i simptoma oštećenja.
- Koordinirati i organizirati praćenje bolesti, identificirati ih i odlučiti o mjerama koje treba poduzeti za održavanje prinosa i sprječavanje gospodarskih šteta u određenim uvjetima poljoprivredne proizvodnje.
Praćenje bolesti
Monitoring se odnosi na nadzor procesa u poljoprivrednim usjevima radi dobivanja podataka i informacija o bolestima. Bolesti se procjenjuju praćenjem vidljivih simptomima te utvrđivanjem učestalosti (postotak zaraženih biljaka) i jačine zaraze (postotak zaražena biljnog tkiva). Važan je i raspored zaraze u usjevu/nasadu. Također, postoji mogućnost praćenja razvoja zaraze radi ranog utvrđivanja infekcije, prije pojave vidljivih simptoma. Pritom se nasumično uzimaju uzorci biljnog materijala u polju i analiziraju u laboratoriju radi utvrđivanja genskog materijala patogena PCR testom.
Praćenje treba provoditi osoba s dugogodišnjim praktičnim iskustvom, vodeći računa da se opažanja obavljaju u odgovarajućem terminu. U razdobljima kada se očekuje pojava bolesti ili kada su vremenski uvjeti pogodni za njezin razvoj, preporučljivo je obavljati kontrole i nekoliko puta na dan. Proizvođačima u monitoringu pojave bolesti u usjevima mogu pomoći konzultanti.
Osim toga, prognozna služba (Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede) putem javnih priopćenja upozorava o pojavi prvih simptoma bolesti, intenzitetu zaraze i pragovima štete za suzbijanje u glavnim područjima uzgoja određene kulture u zemlji ili regiji. Dodatne informacije o pojavi bolesti mogu se dobiti u službenim savjetodavnim službama.
Ta upozorenja temelje se na prognostičkim modelima. Prilagođena su odgovarajućim klimatskim zonama i uspostavljena već niz godina. Izračunane vrijednosti temelje se na interakciji vremenskih podataka, faza rasta kulture, pritiska zaraze u regiji ili jačini zaraze u prošloj vegetaciji te na osjetljivosti sorte. U većini zemalja meteorološke postaje raspoređene diljem zemlje mjere oborine, vlažnost, tlak zraka, insolaciju i vjetar. Na temelju tih vremenskih podataka prognozna služba izrađuje i ažurira lako razumljive modele za vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo i povrćarstvo, te ih prikazuje grafikonima.
Primjerice, u vinogradarstvu se pritisak plamenjače i pepelnice računa na temelju parametra vlažnosti i atmosferskog tlaka. U voćarstvu postoje vrlo dobri prognostički modeli za bakterijsku palež (Erwinia armylovora) i krastavost lista (Venturia inequalis). Oni se temelje na podatcima o oborinama i ostalim klimatskim parametrima, fazi cvatnje i podatcima o prošlogodišnjoj zarazi sorti i dr..Rizik se može dobro procijeniti i za kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) koja se počinje razvijati u fazi pupa te se u tom razdoblju mora kontrolirati. Bakterioze poput bakterijskog raka (Pseudomonas) javljaju se nakon mraza (mikropukotine) ili nakon opadanja lišća (rane). Za ratarske usjeve dostupni su, među ostalim, posebni modeli za predviđanje bolesti žitarica, kao što su uzročnici hrđe, pepelnice i smeđe pjegavosti lista (Septoria). Praćenje prije žetve i sustavi ranog upozoravanja na mikotoksine u žitaricama i kukuruzu omogućuju osiguravanje kvalitete usjeva pravodobnom primjenom fungcida. Za bolesti pepelnice, osim u žitaricama, dostupni su dobri empirijski podatci o kombinaciji temperature i vlage. Za krumpir se mogu izračunati preporuke za optimalno suzbijanje plamenjače (Phytophthora). Osim toga, za određene bolesti razvijeni su računalni programi za poljoprivrednike u kojima se koriste vremenski podatci za prikaz scenarija razvoja zaraze. Dostupna je i tehnička literatura specifična za pojedine usjeve i zemlje.
Tipični simptomi uzrokovani bakterijama, gljivicama, virusima
Znakovi bolesti nazivaju se simptomima.
Simptomi mogu biti lokalni ‒ javljaju se na pojedinim dijelovima biljke, ili mogu utjecati na cijelu biljku (sistemični). Lokalni simptomi uključuju fiziološke promjene u strukturi biljke, kao što su pjegavost lišća i proliferacija. Sistemične promjene očituju se kao diskoloracija (npr. žutilo) ili promjene u rastu (zbijenost, metlast rast).
Simptomi mogu biti primarni ili sekundarni s obzirom na način nastanka. Primarni su simptomi izravna posljedica interakcije patogena s biljnim tkivom (proliferacija). Sekundarni su simptomi posljedica djelovanja patogena. Zahvaćeni su dijelovi biljke ili cijela biljka. Primjer je uvenuće cijele biljke zbog začepljenja kanala u korijenu gljivama koje se prenose iz tla u hortikulturi (Verticillium, Fusarium).
Simptomi mogu biti mikroskopski ili makroskopski. Dok mikroskopske promjene identificiraju stručnjaci pod mikroskopom, makroskopski se simptomi lako mogu prepoznati tijekom vizualnog pregleda usjeva (tablica 4.1).
| Simptomi | Patogen/znanstveni naziv bolesti | Način prijenosa bolesti/ napomena | Primjeri |
|---|---|---|---|
|
Lokalno: gljivične prevlake, plodišta i hipertrofije (pustule), pjegavost lišća, promjena boje. Sistemski: venuće, odumiranje |
Gljive Mycosis |
Vjetrom i vodom (rasprskavanje) Pratiti upozorenja prognozne službe! |
Pepelnica, plamenjača, Fusarium, Botrytis Vinogradarstvo:Esca, Erysiphe necator, Plasmopara viticola Voćnjaci: kruškina hrđa, monilia, krastavost Ratarske kulture: Phytophthora, Septoria,hrđa Povrćartsvo: Rhizoctonia, Verticillium, Phytium, Alternaria |
|
Lokalno: pjege na lišću, izrasline (hipertrofije) – guke, tumori, mokra trulež. Sistemski: venuće, odumiranje |
Bakterije i fitoplazme Bacteriosis Phytoplasmosis |
Vjetrom, vodom, vektorima i kontaminiranom radnom opremom Pratiti prognozne modele i klimatske podatke! |
Vinogradarstvo: pepelnica, vodene pjege izazvane bakterijama Voćnjaci: bakterijska palež, propadanje kruške, kovrčavost Ratarstvo: Erwinia, Streptomyces, Stolbur, bakterijska palež, palež gomolja krumpira Povrtlarstvo: bakterijsko venuće uzrokovano bakterijom Clavibacter |
|
Lokalno: klorotične mrlje, prstenovi, nekroze. Sistemski: patuljast rast, usporen rast, žutilo, venuće, odumiranje. |
Virusi Viroze |
Vektorima (lisne uši, cikade, kornjaši, štitaste uši, nematode), kontaminiranim biljnim materijalom (podloge, pelud, sjeme, gomolji) i kontaminiranim priborom |
Vinogradarstvo: virus lepezastog lista (GFLV) Voćarstvo: virus mozaika jabuke (ApMV), volovod, rak kore Ratarske kulture: virus uvijenosti lišća krumpira (PLRV), virus žute nekrotične kržljavosti graška (PNYDV) Povrćarstvo: virus pjegavosti i venuća rajčice (TSWV), virus žućenja lista krastavca prenosiv ušima (CABYW) |
Obavezno pratiti upozorenja prognozne službe!
| Rani simptomi | Kasni stadij i drugi povezani simptomi | Patogen | ||
|---|---|---|---|---|
| Okvirna klasifikacija simptoma i fotografije s primjerima tipičnih simptoma | Opis | Okvirna klasifikacija simptoma | Opis | |
|
Slika 4.1. Primjer lisnih mrlja © biohelp |
Vide se uljne mrlje na licu lista koje izgledaju tamno kada ih se osvjetli prolaznim svjetlom te |
Gljivična prevlaka ‒ micelij |
Uočljiva je bjelkasto-siva gljivična prevlaka na naličju lista. |
Gljiva:plamenjača/peronospora (Plasmopara viticola) |
|
smeđe pjege na listu, cvijetu ili plodu. |
Površinska siva prevlaka širi se po cijeloj biljci. |
Gljiva: siva plijesan (Botrytis cinerea) |
||
|
Kronično: nepravilne žute mrlje nastaju između lisnih žila. |
Uginuće trsa |
Dolazi do nekroze lista. Akutno: dolazi do uginuća trsa. |
Gljiva: ESCA (više gljiva uzrokuje bolest) | |
|
Slika 4.2. Primjer pepeljaste prevlake © biohelp |
Vidi se bijelo-siva prevlaka micelija gljive na naličju; kasnije pepeljasta prevlaka „pepelnica“ na licu lista. |
Gljivična prevlaka ‒ micelij |
Zaraza iz prethodne godine: na rozgvi kao posljedica zaraze ostaje nekrotizirano tkivo s tamnim mrljama, zrakasta ruba. Rastom mladice iz zimskog pupa pojavljuju se simptomi pepeljaste prevlake. Na grozdu: pepeljasta prevlaka na bobicama, bobice zaostaju u rastu, kožica očvrsne, pa rastom bobice nastaju pukotine koje sežu sve do sjemenaka. |
Gljiva: pepelnica (Erysiphe necator) |
|
Slika 4.3. Primjer promjene boje i deformacije rasta © A. Eppler, Justus-Liebig Universität, Bugwood.org |
Događa se kasno kretanje pupova u proljeće, djelomično ili potpuno žućenje lisne plojke, različite deformacije listova (lepezasti list), skraćeni internodiji, cik-cak rast mladica. |
Kržljav, metlast rast; skraćeni internodiji, nenormalno grananje mladica; male bobice (loša oplodnja), slabije nakupljanje šećera. |
Virus: virus lepezastog lista + virus mozaika gušarke (Grapevine fanleaf virus GFLV + Arabis mozaic virus ArMV) |
|
|
Najstariji listovi uvijaju se prema dolje, a lisna plojka istodobno žuti (kod bijelih sorata) ili dobiva tamnocrvenu boju (kod crnih sorata). |
U završnoj fazi na listu ostaju zelene samo glavne žile; simptomi se razvijaju od baze prema vrhu mladice. Događa se pad bujnosti i prinosa. Nejednoliko dozrijevaju bobice u grozdu, slabije se nakuplja šećer. |
Virus: virus uvijanja lista 1 + 3 (Grapevine leafroll virus 1 GLRaV 1 + Grapevine leafroll virus 3 GLRaV 3) |
||
|
Svijetla obojenost glavnih žila vidi se na mladom lišću. |
Vidljivi su mozaik i uvijanje starijeg lišća. |
Virus: virus šarene pjegavosti lista (Grapevine fleck virus GFkV) |
||
|
Dolazi do deformacije rasta: deformirane mladice, zaostale u rastu, skraćeni internodiji; išaranost i deformiranost listova, zaostajanje u rastu plojke. |
Dolazi do smanjenja prinosa i kakvoće. |
Virus: virus Pinota sivog (Grapevine Pinot gris virus GPGV) |
||
|
Dolazi do promjena na stablu ispod kore ‒ jamičavost ili brazdavost te zadebljanja (guke) na mjestu spoja podloge i plemke. |
Virus: kompleks naboranosti drva vinove loze (Grapevine virus A + GVA + Grapevine virus B GVB; ) |
|||
| Rani simptomi | Kasni stadij i drugi povezani simptomi | Patogen | Kultura | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Okvirna klasifikacija simptoma i fotografije s primjerima tipičnih simptoma | Opis | Okvirna klasifikacija simptoma | Opis | ||
|
Slika 4.4. Primjer lisnih pjega © biohelp |
Nalazimo svijetle pjege na licu lista koje izgledaju tamno kada ih se osvjetli prolaznim svjetlom. |
Gljivična prevlaka ‒ micelij |
Bijela prevlaka micelija gljive uglavnom se nalazi na licu lista ‒ lako se može obrisati; širi se na sve dijelove biljke; usporen rast, smeđa boja i sušenje lišća/biljke. |
Gljiva: pepelnica (Erisiphiaceae) |
Voćnjaci |
|
Svijetle pjege nalaze se na licu lista, koje izgledaju tamno kada ih se osvjetli prolaznim svjetlom. |
Bijelkasto-siva prevlaka micelija gljive vidi se na naličju lista. |
Gljiva: plamenjača (Peronosporales) - grupa vrsta! |
Voćnjaci |
||
|
Smeđe pjege vide se na lišću, cvijetu ili plodovima. |
Površinska siva prevlaka micelija gljive širi se po cijeloj biljci. |
Gljiva: siva plijesan (Botrytis cinerea) |
Voćnjaci (jagode) |
||
|
Nalazimo hrđaste pjege. |
Hipertrofije Pustule |
Vide se hipertrofije (pustule ‒ prištići) na lišću u kojima se nalaze spore, i pucaju; dijelovi biljke odumiru. |
Gljive: hrđa (Pucciniales) |
Jabuka, kruška, šljiva |
|
|
Vidljive su samtaste maslinaste mrlje, kasnije smeđe ili grube tamne mrlje na listu. |
Nekroze |
Dolazi do spajanja mrlja, nekroze, opadanja lišća; na plodovima su krastave mrlje koje mogu pucati. |
Gljiva:
krastavost (Venturiaceae) |
Jabuka |
|
|
Male, uglate, zelene, vodenaste mrlje, omeđene žilama, na prolaznom svjetlu izgledaju staklasto. |
Lučenje sekreta i odumiranje |
Simptomi se šire na cijeli list, list odumire; na naličju lista stvara se bakterijski iscjedak koji se može osušiti i tvori tanki, prozirni film. |
Bakterija : uglata pjegavost lista jagode (Xanthomonas fragariae) |
Jagode |
|
|
Pojavljuju se simptomi nalik na pukotine, prozirni sa žućkastim rubom. |
Lezije |
Vide se brazdaste, udubljene, crno-crvene lezije na kori debla i na granama. |
Bakterija: bakterijski rak koštičavog voća (Pseudomonas syringae pv. morsprunorum) |
Koštuničavo voće (šljiva, trešnja) |
|
|
Slika 4.5 Primjer promjene boje i deformiranog rasta © biohelp |
Dolazi do uvijanja i stvaranja mjehura na mladom lišću s djelomičnom crvenom diskoloracijom. |
Primjetno je jako uvijanje lišća, kloroza; smanjena je rodnost sljedećih godina. |
Gljiva: kovrčavost lista (Taphrina deformans) |
Breskva, nektarina |
|
|
Listovi poprimaju smeđe-crnu boju, nekrotiziraju, suše se i ostaju visjeti. Vrhovi mladica smeđe i savijaju se. |
Lučenje sluzi i odumiranje |
Događa se lučenje sluzi s bakterijama, a odumiranje biljke nastupa između nekoliko tjedana (mlada stabla) i nekoliko godina. |
Bakterija: bakterijska palež (Erwinia amylovora) |
Jezgričavo voće |
|
|
Događa se prijevremen početak listanja i nekrotično savijanje listova. |
Rano otpada lišće; pojavljuje se nekroza floema, abnormalan razvoj ploda i rano otpadanje plodova. |
Fitoplazma: europska žutica koštuničava voća (ESFY, Candidatus phytoplasma prunorum) |
Koštuničavo voće |
||
|
Uočavaju se rane mladice s crvenim vrškom lista i povećani palistići na listovima. |
Jesenska boja pojavljuje se već u ljetu te metlasto grananje jednogodišnjih mladica – „vještičje metle“. |
Fitoplazma: proliferacija jabuke (Candidatus phytoplasma timesi) |
Jabuka |
||
|
Vide se pjege, prstenaste pjege (list, plod), metlast rast. |
Virus: npr. na trešnji je poznato oko 100 virusa, a na kupini 280 |
Voćnjaci |
|||
|
Slika 4.6. Primjer venuća © biohelp |
Propada vrh mladice. |
Na mladicama se pojavljuju rane koje smole i suše se; plodovi postaju smeđi, suše se i na njima se pojavljuju bijela plodna tijela. |
Gljiva: monilija (Monilia sstr.) |
Voćnjaci |
|
|
Vene lišće |
Uginuće |
Ugine cijela biljka |
Gljive koje se prenose tlom; verticilijsko venuće (V. dahliae) |
Kupina, jagoda, trešnja |
|
| Rani simptomi | Kasni stadij i drugi povezani simptomi | Patogen | Kultura | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Okvirna klasifikacija simptoma i fotografije s primjerima tipičnih simptoma | Opis | Okvirna klasifikacija simptoma | Opis | ||
|
Slika 4.7. Primjer lisnih pjega © Penn State Department of Plant Pathology & Environmental Microbiology Archives, Penn State University, Bugwood.org |
Pronalazimo svijetle pjege na licu lista. |
Gljivična prevlaka ‒ micelij |
Bijela gljivična prevlaka na licu lista – može se lako obrisati; širi se na sve dijelove biljke; događa se usporen rast, smeđa boja i sušenje listova/biljke. |
Gljiva: pepelnica (Erisiphiaceae) |
Ratarstvo |
|
Smeđe nepravilne pjege, pojavljuju se najprije na vrhu lista. |
Vidimo smeđe mrlje na mladicama i plodovima, bijelo-sivu gljivičnu prevlaku na naličju lista; dolazi do truljenja ili venuća listova, truljenja plodova i gomolja. |
Gljiva: plamenjača (Phytophthora infestans) |
Rajčica, krumpir |
||
|
Smeđe mrlje vide se na lišću, cvijetu ili plodu |
Površinska siva prevlaka širi se na cijelu biljku. |
Gljiva: Botrytis, siva plijesan (Botrytis cineraria, B. fuckeliana) |
Ratarstvo |
||
|
Hrđave mrlje i pustule prisutne su na lišću. |
Pustule Hipertrofije |
Pustule na lišću, u kojima se nalaze spore, pucaju. |
Gljiva: hrđa (Pucciniales) |
Žitarice, šparoge, grah, grašak, poriluk |
|
|
Slika 4.8. Primjer lisnih mrlja © biohelp |
Ovalne, žutozelene, klorotične mrlje vide se na donjim listovima. |
Nekroza |
Uočljiva je sivo-zelena prugasta nekroza i sušenje lišća; crna plodna tijela na licu i naličju lista. |
Gljiva: smeđa pjegavost lista (Septoria tritici) |
Žitarice |
|
Slika 4.9. Primjer venuća © Howard F. Schwartz, Colorado State University, Bugwood.org |
Dolazi do blijeđenja/ venuća listova ili plodova. |
Prevlaka spora |
Utvrđuju se obojeni klasovi i narančasta obojenost pljevica zbog prevlaka spora u žitaricama; smanjen je prinos. |
Gljivice koje se prenose tlom: fuzarioza klasa, trulež stabljike i klipa (Nectriaceae) – uže vrste Fusarium sstr. |
Žitarice, kukuruz |
|
Uvene lišće. |
Uginuće |
Ugine cijela biljka. |
Gljive koje se prenose tlom: verticilijsko venuće (V. dahliae V. na kupusu) |
Šećerna repa, hmelj, suncokret, grašak, grah, kupus |
|
|
Uvene lišće. |
Uginuće |
Ugine cijela biljka. |
Gljive koje se prenose tlom: fuzarijsko venuće (Nectriaceae) |
Luk, kupus, špinat, krastavac, grašak, grah |
|
|
Vidljiva je nekroza i odumiranje sjemenaka te simptomi venuća. |
Uginuće |
Dolazi do polijeganja sjemenjaka, odumiranja nadzemnih i podzemnih organa. |
Gljive koje se prenose tlom: rizoktonijske bolesti ‒ polijeganje, trulež stabljik (R. solani, R. sp.), trulež korijena repe (R. solani AG 2-2) |
Ratarstvo |
|
|
Slika 4.10. Primjer gubitka boje i deformacije rasta © Howard F. Schwartz, Colorado State University, Bugwood.org |
Uočava se bijeli bazalni dio stabljike i kovrčavost vršnog lišća. |
Formiraju se zračni gomolji, deformiraju se i pucaju gomolji. |
Gljiva koja se prenosi tlom: Rhizoctonia(R. solani AG 3) |
Krumpir |
|
|
Vide se čokoladno-smeđe nekroze na lišću. |
Nekroza |
Spajaju se nekroze, propada lisna masa, vide se djelomične mrlje na stabljici. |
Gljive koje se prenose tlom: (Alternaria sstr.) |
Žitarice, krumpir |
|
|
Slika 4.11. Primjer deformiranog rasta © Central Science Laboratory, Harpenden , British Crown, Bugwood.org |
Na gomolju se nalaze tumoraste tvorevine u obliku cvjetače. |
Prevlaka spora |
Izlazi crni prah spora iz izraslina; događa se gubitak prinosa i propadanje usjeva. |
Bakterija: rak krumpira (Synchytrium endobioticum) |
Krumpir |
 Slika 4.12. Primjer mirisa © Howard F. Schwartz, Colorado State University, Bugwood.org |
Osjeti se miris po ribi u pšenici i ječmu. |
Prevlaka spora |
Umjesto zrna, na klasu se formiraju crno-smeđi spremnici spora. |
Fungus: smrdljiva snijet (Tilletia sstr.), Prašna snijet (Ustilago sstr.) |
Žitarice |
 Slika 4.13. Primjer truleži © Howard F. Schwartz, Colorado State University, Bugwood.org |
Mutna, sluzava trulež prisutna je na gomolju, zadebljalu korijenu ili stabljici, neugodna mirisa. |
Uginuće |
Potpuno strunu gomolji u skladištu. |
Bakterija: bakteriozna vlažna trulež gomolja, meka trulež, crna krumpirova noga (Pectobacterium carotovorum) |
Krumpir, mrkva, kupus, celer |
 Slika 4.14. Primjer gubitka boje i deformacije rasta © biohelp |
Događa se žućenje lišća, patuljast rast, deformacija i uvijanje listova. |
Nekroza |
Dolazi do nekroze i odumiranja. |
Virus: nanovirusi; virus žute nekrotične kržljavosti graška (Pea necrotic yellow dwarf virus PNYDV) |
Mahunarke Lucerna i soja nisu zahvaćene! |
|
Vidljiva je promjena boje te nekrotične mrlje na listu i stabljici. |
Meso ploda smeđe je obojeno. |
Virusi |
Krumpir |
||
| Rani simptomi | Kasni stadij i drugi povezani simptomi | Patogen | Kultura | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Okvirna klasifikacija simptoma i fotografije s primjerima tipičnih simptoma | Opis | Okvirna klasifikacija simptoma | Opis | ||
|
Slika 4.15. Primjer pjega na listu © biohelp |
Svijetle pjege vide se na licu lista. |
Gljivična prevlaka ‒ micelij |
Bijela gljivična prevlaka nalazi se uglavnom na licu lišća ‒ lako se može obrisati; širi se na sve dijelove biljke, pa dolazi do usporena rasta, smeđe boje i sušenja listova/biljke. |
Gljiva: pepelnice (različite vrste porodice Erisyphaceae) |
Povrćarstvo |
|
Svijetle pjege na licu lišća vide se kada ih se osvjetli prolaznim svjetlom. |
Bijelo-siva gljivična prevlaka vidljiva je na naličju lista. |
Gljiva: plamenjače (različite vrste roda Peronosporales) |
Povrćarstvo |
||
|
Smeđe nepravilne pjege nalaze se na licu lista. |
Smeđe mrlje vidljive su na stabljikama i plodovima; bijelo-siva gljivična prevlaka na naličju lista; dolazi do truljenja ili venuća lišća te truljenja plodova. |
Gljiva: plamenjače, npr. plamenjača rajčice (Phytophthora infestans) |
Rajčica |
||
|
Smeđe mrlje nastaju na na licu lista, cvijetu ili plodu. |
Siva površinska prevlaka, širi se na cijelu biljku. |
Gljiva: siva plijesan (Botrytis cinerea) |
Jagode, krastavac |
||
|
Slika 4.16. Primjer pjega na plodu © biohelp |
Svijetle, mutnožute pjege nastaju na licu lista. |
Gljivična prevlaka ‒ micelij |
Na naličju lista ispod svijetlih pjega pojavljuju se područja sa sivo-smeđom do maslinasto-zelenom baršunastom prevlakom. |
Gljiva: baršunasta plijesan lista rajčice (Cladosporium fulvum syn. Passalora fulva) |
Rajčica |
|
Žile na listu svjetlije su boje, slabo su vidljivi koncentrični prstenovi na listu, stabljici i plodu. Ovisno o sorti, razlikuju se boja i oblik pjega. |
Deformacija rasta |
Dolazi do deformacije ploda. |
Virus: virus pjegavosti i venuća rajčice (Tomato spotted wilt virus TSWV) |
Rajčica, paprika |
|
 Slika 4.17. Primjer gubitka boje i deformacije rasta © biohelp |
Stariji listovi postaju klorotični, zadebljali i lomljivi. |
Cijela biljka može postati klorotična; smanjuje se zametanje plodova; plodovi otpadaju. |
Virus: virus žućenja lista krastavca prenosiv lisnim ušimam (Cucurbit aphid-borne yellows virus CABYV) |
Povrćarstvo |
|
 Slika 4.18. Primjer venuća © biohelp |
Venu listovi. |
Uginuće |
Ugine cijela biljka. |
Gljive koje se prenose tlom: venuće uzrokovano gljivama (V. dahliae i V. albo-atrum ) |
Krastavac, rajčica |
|
Venu listovi. |
Gljive koje se prenose tlom: fuzarijsko venuće (Nectriaceae) |
||||
|
Dolazi do gubitka boje i propadanja sjemenaka i mladih biljaka na korijenovu vratu. |
Gljive koje se prenose tlom: gljive roda Pythium koje izazivaju trulež korijena (Pythium sp.) |
Povrćarstvo |
|||
|
Pojavljuje se nekroza i odumiranje sjemenjaka te se vide simptomi venuća. |
Dolazi do polijeganja sjemenjaka, odumiru nadzemni i podzemni organi. |
Gljive koje se prenose tlom: bolesti polijeganja i truleži stabljike (R. solani, R. sp.) |
|||
|
Venu dijelovi lista. |
Odumiru biljni dijelovi, na plodovima se nalaze pjege u obliku ptičjeg oka. |
Bakterija: bakterijsko venuće (Clavibacter michiganensis) |
Rajčica, paprika |
||
