Praćenje bolesti

Monitoring se odnosi na nadzor procesa u poljoprivrednim usjevima radi dobivanja podataka i informacija o bolestima. Bolesti se procjenjuju praćenjem vidljivih simptomima te utvrđivanjem učestalosti (postotak zaraženih biljaka) i jačine zaraze (postotak zaražena biljnog tkiva). Važan je i raspored zaraze u usjevu/nasadu. Također, postoji mogućnost praćenja razvoja zaraze radi ranog utvrđivanja infekcije, prije pojave vidljivih simptoma. Pritom se nasumično uzimaju uzorci biljnog materijala u polju i analiziraju u laboratoriju radi utvrđivanja genskog materijala patogena PCR testom.

Praćenje treba provoditi osoba s dugogodišnjim praktičnim iskustvom, vodeći računa da se opažanja obavljaju u odgovarajućem terminu. U razdobljima kada se očekuje pojava bolesti ili kada su vremenski uvjeti pogodni za njezin razvoj, preporučljivo je obavljati kontrole i nekoliko puta na dan. Proizvođačima u monitoringu pojave bolesti u usjevima mogu pomoći konzultanti.

Osim toga, prognozna služba (Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede) putem javnih priopćenja upozorava o pojavi prvih simptoma bolesti, intenzitetu zaraze i pragovima štete za suzbijanje u glavnim područjima uzgoja određene kulture u zemlji ili regiji. Dodatne informacije o pojavi bolesti mogu se dobiti u službenim savjetodavnim službama.

Ta upozorenja temelje se na prognostičkim modelima. Prilagođena su odgovarajućim klimatskim zonama i uspostavljena već niz godina. Izračunane vrijednosti temelje se na interakciji vremenskih podataka, faza rasta kulture, pritiska zaraze u regiji ili jačini zaraze u prošloj vegetaciji te na osjetljivosti sorte. U većini zemalja meteorološke postaje raspoređene diljem zemlje mjere oborine, vlažnost, tlak zraka, insolaciju i vjetar. Na temelju tih vremenskih podataka prognozna služba izrađuje i ažurira lako razumljive modele za vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo i povrćarstvo, te ih prikazuje grafikonima.

Primjerice, u vinogradarstvu se pritisak plamenjače i pepelnice računa na temelju parametra vlažnosti i atmosferskog tlaka. U voćarstvu postoje vrlo dobri prognostički modeli za bakterijsku palež (Erwinia armylovora) i krastavost lista (Venturia inequalis). Oni se temelje na podatcima o oborinama i ostalim klimatskim parametrima, fazi cvatnje i podatcima o prošlogodišnjoj zarazi sorti i dr..Rizik se može dobro procijeniti i za kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) koja se počinje razvijati u fazi pupa te se u tom razdoblju mora kontrolirati. Bakterioze poput bakterijskog raka (Pseudomonas) javljaju se nakon mraza (mikropukotine) ili nakon opadanja lišća (rane). Za ratarske usjeve dostupni su, među ostalim, posebni modeli za predviđanje bolesti žitarica, kao što su uzročnici hrđe, pepelnice i smeđe pjegavosti lista (Septoria). Praćenje prije žetve i sustavi ranog upozoravanja na mikotoksine u žitaricama i kukuruzu omogućuju osiguravanje kvalitete usjeva pravodobnom primjenom fungcida. Za bolesti pepelnice, osim u žitaricama, dostupni su dobri empirijski podatci o kombinaciji temperature i vlage. Za krumpir se mogu izračunati preporuke za optimalno suzbijanje plamenjače (Phytophthora). Osim toga, za određene bolesti razvijeni su računalni programi za poljoprivrednike u kojima se koriste vremenski podatci za prikaz scenarija razvoja zaraze. Dostupna je i tehnička literatura specifična za pojedine usjeve i zemlje.