Proizvodi za izravno suzbijanje štetnika dopušteni u ekološkoj proizvodnji

Za izravno suzbijanje štetnika u ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti dvije vrste proizvoda: proizvodi kućne pripreme i gotovi formulirani porizvodi koji se mogu naći na tržištu.

Proizvodi kućne pripreme

Pod proizvodima kućne pripreme najčešće se podrazumijeva priprema različitih proizvoda na bazi biljaka, pa su to tzv. botanički ili biljni proizvodi koji mogu biti namijenjeni izravnom suzbijanju štetnika (tada govorimo o botaničkim insekticidima) ili pak jačanju otpornosti biljaka. Botanički insekticidi nastaju od ekstrakata otrovna i neotrovna bilja. Estrakcijom neotrovnoga, većinom ljekovitog i začinskog bilja, kao što su kopriva, luk, kamilica, pelin, ružmarin itd., dobivaju se ekstrakti koji nisu toksični, pa se njima može prskati u bilo kojoj fazi razvoja biljke. Velik dio tih ekstrakata nije dovoljno proučen, pa se ne zna njihov mehanizam djelovanja. Uglavnom se radi o ekstraktima koji nemaju izravan pesticidni učinak na štetnike, nego se samo odlikuju neizravnim učinkom, kao što je sposobnost odbijanja štetnih kukaca, ili pak jačanje otpornosti biljke. Neki od najvažnijih pripravaka koji se dobiju korištenjem neotrovnog bilja su: čaj od preslice, pripravci od pelina, bazge, koprive. Osim ekstrakata neotrovna bilja, na gospodarstvu se također mogu pripremiti ekstrakti otrovna bilja, no zbog potencijalne opasnosti pri pripravljanju, njihova je priprema češća u tvornicama. Proizvodnja biljnih insekticida za vlastite potrebe ima smisla ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• Osobe koje sudjeluju u proizvodnji ne smiju biti izložene opasnosti od trovanja i ne smije biti opasnosti za okoliš.
• Istraživanjima je utvrđena neškodljivost dobivenih proizvoda za potrošače.
• Sirovina za proizvodnju ekstrakata lako je dostupna.
• Priprema nije skupa.
• Na tržištu nema jednako prihvatljivih i učinkovitih pripravaka.
• Učinkovitost je provjerena istraživanjima.

Biljke koje se koriste za pripremu biljnih insekticida mogu se koristiti svježe ili osušene. Najbolje ih je brati neposredno prije cvatnje i za vrijeme sunčana razdoblja. Zatim ih je potrebno osušiti na čistu, provjetrenu i sjenovitu mjestu. Postupak izrade insekticida od biljaka može biti različit. Mnogi autori objašnjavaju različite načine priprave, a općenito se sve metode mogu podijeliti na ekstrakcije hladnom i toplom vodom ili ekstrakcije s pomoću alkohola. Ekstrakcija je metoda odvajanja bitnih od manje bitnih sastojaka ljekovite biljke. Biljke se najčešće koriste kao pripravci u obliku biljnog čaja, biljne juhe i biljnih ekstrakata.

Biljni čaj priprema se tako da se uzavrelom vodom preliju svježe ili osušene biljke te se takva mješavina ostavi pokrivena 10 do 15 minuta da se moči u vodi. Nakon toga se procijedi.

Biljna juha nastaje ako se propisana količina bilja namače 24 sata u vodi, po mogućnosti u kišnici. Zatim se zakuha juha i ostavlja lagano ključati oko pola sata na slabom plamenu. Juha se treba ohladiti i potom ohlađena procijediti.

Biljni ekstrakti rade se od svježeg ili suhog bilja ili dijelova biljaka Ekstrakcija je postupak prelijavanja suhih ili svježih biljnih dijelova s otapalom. Iako voda kao otapalo nije najbolja za ekstrahiranje svih spojeva iz biljnih dijelova, najprihvatljivija je za primjenu ako se postupak provodi kod kuće. Osim vode kao otapala, u proizvodnji kod kuće može se koristiti i alkohol, etanol, a upotreba metanola, kloroforma, acetona i dr. ne preporučuje se jer se radi o spojevima koji se ubrajaju u opasna sredstva.

Industrijski proizvodi

Industrijski proizvodi namijenjeni suzbijanju štetnika u ekološkojj proizvodnji mogu se zasnivati na različitim agensima. Primjena industrijskih proizvoda za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji regulirana je Uredbom 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća. Sukladno Uredbi, dopušta se uporaba određenih sredstava za zaštitu bilja ako primjena svih prije opisanih metoda ne pruži primjerenu zaštitu. Dopušta se uporaba samo onih sredstava za zaštitu bilja odobrenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 2021/1165, nakon što je ocijenjeno i utvrđeno da su u skladu s ciljevima i načelima ekološke proizvodnje. Samo one aktivne tvari koje se navode u Annexu Uredbe EU 2021/1165 mogu biti sadržane u sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Neki od dopuštenih proizvoda ubrajaju se u tzv. osnovne tvari, a neki su dopušteni kao sredstva sa specifičnim djelovanjem. Osnovne tvari koriste se najčešće kao mamci za neke štetnike ili pak potiču mehanizme otpornosti biljaka. Sredstva s insekticidnim djelovanjem najčešće su proizvodi na osnovi biljaka (biljni insekticidi), živi mikroorganizmi (bakterije, virusi ili gljive) i njihovi nusproizvodi, te tvari ili spojevi organskog ili anorganskog podrijetla. Pregled najvažnijih djelatnih tvari za zaštitu od štetnih kukaca, grinja i puževa dopuštenih u ekološkoj proizvodnji (EU Pesticide Database) prikazan je tablicom 3.6.

Tablica 3.6 Djelatne tvari dopuštene za primjenu protiv štetnih kukaca, grinja i puževa u ekološkoj proizvodnji

Kategorija	Djelatna tvar	Način djelovanja	Područje primjene	Napomena/ograničenje
Osnovne tvari	Pivo	Djeluje kao mamac.	Limacid	Koristi se isključivo u macima za puževe.
	Fruktoza	Potiče obrambene mehanizme biljaka.	Savijači na voćnim vrstama, američki cvrčak…	Otopina u hladnoj vodi treba se pripremiti neposredno prije primjene.
	L-cystein	Preventivno	Mravi iz rodova Atta i Acromyrmex	L-cystein treba koristiti u smjesi s pšeničnim brašnom ili sličnom hranom) u koncentraciji od najviše 8 %.
	Saharoza	Potiče obrambene mehanizme biljaka.	Savijači na voćnim vrstama, američki cvrčak, kukuruzni moljac	Otopina u hladnoj vodi treba se pripremiti neposredno prije primjene.
	Puder E553B	Stvara barijeru ‒ sprječava ishranu štetnika.	Cacopsylla pyri, Cacopsylla fulguralis, Drosophila suzukii, Panonychus ulmi, Bactrocera oleae	Vodena otopina priprema se neposredno prije primjene i cijelo se vrijeme mora miješati.
	Ekstrakt koprive	Industrijski proizvod dobiven različitim postupcima ekstrahiranja (ovisno o proizvođaču).	Brojne vrste štetnika, lisne uši: Myzus persicae,Macrosiphum rosae, Eriosoma lanigerum, Cryptomyzus ribis, Callaphis juglandis, Myzus cerasi, Aphis fabae dr., kupusni buhač Phyllotreta nemorum, kupusni moljac Plutella xylostella	Primjena prskanjem ili kao malč na tlu.
Tvari organskog podrijetla	Parafinsko ulje	Zbog svoje viskoznosti stvara prevlaku na tijelu štetnih kukaca i zatvara otvore za zrak štetnih kukaca i grinja.	Insekticid, akaricid	Primjenjuje se za zimsko prskanje ili za prskanje u vegetaciji.
	Biljna ulja	Pokazuju toksične i/ili repelentne učinke. Zbog viskoznosti neka ulja mogu djelovati slično parafinskima i mineralnima.	Insekticidi, akaricidi	Mogu biti eterična, tada je to smjesa hlapivih i lipofilnih spojeva.
	Hidrolizirani proteini	Djeluju kao hranidbeni mamci na brojne kukce.	Ovisno o vrsti kukca	Koriste se za masovan ulov.
	Mineralno ulje	Zbog svoje viskoznosti stvara prevlaku na tijelu štetnih kukaca i zatvara otvore za zrak štetnih kukaca i grinja.	Insekticidi, akaricidi	Primjenjuju se za zimsko prskanje ili za prskanje u vegetaciji.
	Pelargonska kiselina i druge kiseline od C7 doo C20	Djeluje na sve grupe štetnika.	Kukci mekog tijela (lisne uši, štitasti moljci, crveni pauci)	Primjenjuje se prskanjem.
Tvari anorganskog podrijetla	Diamonium fosfat	Koristi se kao mamac za metodu masovnog ulova u voćnjacima.	Ceratitis capitata, Rhagoletis cerasi, Bactrocera oleae	Primjenjuje se razrjeđen u mamcima.
	Sumpor	Iako je originalno fungicid, poznato je da ima akaricidno djelovanje.y	Grinje na raznim vrstama: voćke, vinova loza	Sumpor negativno djeluje na korisne predatorske grinje i o tome treba voditi računa pri donošenju odluke o suzbijanju.
	Dijatomejska zemlja	Djeluje mehanički jer grube čestice oštećuju kutikulu kukaca koji gube vlagu iz tijela i dehidriraju.	Najčešća uporaba protiv štetnika u skladištima	Primjenjuje se prskanjem, rjeđe kao prah.
	Željezo (III) fosfat	Djeluje korozivno na sluznicu puževa.	Limacid	Primjena protiv štetnih puževa u obliku mamaca.
Mikroorganizmi ‒virusi	Adoxophies orana granulovirus	Izaziva letalni učinak na gusjenice nakon ishrane.	Adoxophyes orana	Prskati navečer, dozu prilagoditi visini krošnje. Primjena u voćnjacima.
	Cydia pomonella granulovirus		Cydia pomonella
	Helicoverpa armigera nucleopolyedrovirus		Helicoverpa armigera	Primjena na povrću.
Mikroorganizmi ‒ gljive	Isaria fumosorosea soja Apopka 97	Gljiva koja se može pronaći u tlima diljem svijeta.	Trialeurodes vaporariorum	Štetnik je najosjetljiviji na infekciju u stadiju N1 i N4 nimfe. Ciklus zaraze je brz, a simptomi infekcije vidljivi su unutar 24 do 48 sati nakon što konidije dođu u kontakt s kukcem.
	Akanthomyces muscarius soj Ve6, prije Lecanicillium muscarium	Gljiva koja se diljem svijeta može naći u prirodi, u tlima i u drugim organizmima.	Trialeurodes vaporariorum, Thrips sp.	Učinkovit izravnim kontaktom i pod pravim uvjetima okoliša ubija ličinke nakon 7 do 10 dana. Nakon prskanja spore klijaju i rastu, stvarajući hife koje prodiru u tjelesnu šupljinu, gdje se umnožavaju uništavajući tkiva. Gljiva zatim raste kroz kutikulu kukca i stvara spore na vanjskoj strani trupla, što može proširiti infekciju na druge bijele muhe i tripse.
	Beauveria bassiana	Spore gljive formulirane kao prah (za primjenu u skladištu) ili kao vodotopive granule koje se primjenjuju prskanjem.	Štetnici u skladištima: (Oryzaephilus surinamensis, Sitophilus granarius, Cryptolestes ferrugineus) i u staklenicima: Frankliniella occidentalis, Thrips tabaci, Trialeurodes vaporariorum, Bemisia tabaci, Bemisia argentifolii	Pri prskanju volumen vode treba podesiti razvojnom stadiju usjeva.
	Metarhizium anisopliae var. anisopliae	Spore gljive formulirane kao granule za primjenu u tlu.	Phyllopertha horticola, Otiorhynchus sulcatus, Daktulosphaira vitifoliae, Amphimallon solstitialis	Granule treba mehanički unijeti u tlo.
Mikroorganizmi- bakterije	Bacillus thuringiensis sbsp. aizawai	Spore i kristali bakterije formulirani u prirpavku namijenjenu prskanju.	Gusjenice defolijatori u paprici	Želučani otrov djeluje tek nakon što ga gusjenice zajedno s lišćem unesu u probavni sustav.
	Bacillus thuringiensis sbsp. kurstaki		Šira primjena i na drugim kulturama, ali uvijek za suzbijanje gusjenica leptira.
Derivati mikroorganizama ‒ naturaliti	Spinosad	Spinosini su biološki aktivne tvari dobivene fermentacijom iz bakterije Saccharopolyspora spinosa Saccharopolyspora spinosa. Spinosad je smjesa spinosina A i spinosina D.	Vrlo širok spektar djelovanja ‒ koristi se za suzbijanje krumpirove zlatice, štetnih gusjenica, tripsa i štitastih moljaca na povrtnim kulturama i na voćkama.	Dopušten u ekološkoj proizvodnji, no opravdanost njegove primjene mora biti potkrijepljena podatcima o intenzitetu napada štetnika.
Biljni insekticidi	Azadirachtin	Ekstrakt dobiven iz indijskog jorgovana (Azadirachta indica)	Krumpirova zlatica i brojni drugi štetnici	Djeluje kao regulator rasta, a ima i repelentno djelovanje.
	Piretrin	Piretrin je skupni naziv za šest aktivnih spojeva: piretrin I, piretrin II, cinerin I, cinerin II, cinerin III, jasmolin I i jasmolin II izoliranih iz biljke Chrysanthemun cinerarifolium. Chrysanthemun cinerariifolium.	Širok spektar djelovanja. Suzbija brojne štetnike.	Piretrin djeluje gotovo odmah nakon kontakta. Djeluje u manjim dozama. Iako je biološko sredstvo, treba ga umjereno koristiti i paziti da ne dođe u doticaj s korisnim insektima, kao što su bubamare i medonosne pčele. Piretrin se brzo razgrađuje, pa se ne zadržava u okolišu. Oprez! Slabo se razgrađuje u vodi te se vrlo čvrsto veže za tlo i organsku tvar.
Seksualni feromoni	Lavandulyl senecioate	Feromon kukaca prisutan u prirodi s netoksičnim načinom djelovanja.	Specifično djeluje na jednu vrstu, Planococcus ficus.	Ručna primjena u dispenzerima za konfuziju.
	Ostali seksualni feromoni	Namijenjeni privlačenju mužjaka određenih vrsta ‒ postoji velik broj registriranih feromona.	Cydia pomonella, Adoxophyes orana, Pandemis heparana, Agrotis spp. Polychrosis botrana i dr.	Primjenjuju se za konfuziju (vidjeti 3.4.1).
Feromoni agregacije		Privlače oba spola kukaca, pa su pogodni za masovan ulov.	Bothynoderes punctiventris dr.	Primjenjuju se za masovan ulov (vidjeti 3.4.1), ponekad i na velikim površinama.