3.4 Izravne mjere suzbijanja štetnika u ekološkoj proizvodnji
Korištenje prirodnih neprijatelja
Korištenje prirodnih neprijatelja (predatora i parazitoida) za suzbijanje štetnika jedna je od mogućnosti biološkog suzbijanja. Prirodni se neprijatelji u ekološkoj poljoprivredi koriste u tzv. augmentativnoj metodi biološkog suzbijanja kojoj je svrha povećati populaciju prirodnih neprijatelja koji postoje na nekom određenom polju ili uvesti vrste koje su široko rasprostranjene u određenom području. Ova se metoda provodi na nekoliko mogućih načina:
- 1. uzgoj prirodnog neprijatelja u laboratoriju i njegovo ispuštanje u objekt
- 2. skupljanje prirodnog neprijatelja u nekom drugom okruženju i njegovo donošenje u objekt u kojemu želimo obaviti biološko suzbijanje
- 3. kupnja prirodnog neprijatelja od ovlaštenog dobavljača ‒ proizvođača tzv. biopesticida.
Za uspješnu primjenu prirodnih neprijatelja potrebno je:
- točna identifikacija štetnika
- točna i pravodobna procjena opasnosti
- izbor optimalnog prirodnog neprijatelja za konkretne uvjete
- utvrđivanje optimalnog roka prvog ispuštanja
- poznavanje optimalno potrebnog omjera broja prirodnih neprijatelja i štetnika
- poznavanje proizvođača izabranog neprijatelja koji jamči kvalitetu i može brzo dostaviti pošiljku
- pravilno pripremljeno uskladištenje prirodnih neprijatelja od primitka do ispuštanja
- pripremljen objekt u koji se ispušta prirodni neprijatelj (mreže na ulaznim otvorima, primjena drugih sredstava za zaštitu bilja i dr.).
Mnogo je prirodnih neprijatelja koji se mogu koristiti u ekološkoj proizvodnji. Tablicom 3.5 prikazane su najvažnije vrste koje su komercijalno dostupne na tržištu te njihove osnovne karakteristike i područje primjene (ciljani štetnici za čije se suzbijanje mogu koristiti).
| Odnos s domaćinom/grupa | Vrsta prirodnog neprijatelja | Oblik u kojem dolazi na tržište | Ciljani štetnici | Način primjene |
|---|---|---|---|---|
| Predatorske grinje | Neoseiulus cucumeris, Amblyseius swirskii, Phytoseiulus persimilis | Odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari u bočici ili u manjim paketićima pripremljenima za vješanje na biljakama. | Fitofagne grinje (Tetranychus urticae, Panonychus ulmi druge) | Rasipati grinje u skupinama (ovisno o kulturi 5-100 grinja/m2) iz bočica na list ili objesiti paketiće na biljke i otvoriti ih. Grinje toleriraju temperature do 40 °C ali su optimalne 25-30 °C i vlaga 40-90 %. |
| Macrocheles robustulus | Odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari (vermikutom) | Štetnici u tlu (kukuljice tripsa, šampinjonske mušice i dr.) | Aplicirati na tlo (gredicu ili u teglu). | |
| Amblydromalus limonicus | Ličinke i odrasle grinje pomiješane s inertnom tvari u bočici | Tripsi, štitasti moljci | Rasipati grinje iz bočica na list. Mogu se ispuštati već kod 13 °C. | |
| Bogomoljke | Mantis sstr. | Jajno leglo na grančici | Lisne uši, jaja štetnika i dr. | Grančica s jajnim leglom ostavlja se na zaraženoj biljci ili u njezinoj blizini. |
| Predatorske stjenice | Orius indisiosus, O. laevigatus | Odrasli i ličinke u bočici pomiješani s inertnom tvari (vermikulitom) | Različite vrste tripsa | Rasipanje grinja u skupnama od 75-100 na listove biljaka. Doza primjene 0,5-10 stjenica/m2 ovisno o intenzitetu napada. |
| Macrolophus pygmaeus, M. caliginosus | Ličinke u bočici pomiješane s pilovinom | Tripsi, štitasti moljci, lisne uši, ličinke lisnih minera, jaja južnoameričkog moljca rajčice | Istresti iz bočice na listove ili u kutijicu za deponiranje koja se vješa na biljke. Najbolje djeluje na temperaturama ispod 20 °C. | |
| Božje ovčice (predatori) | Adalia bipunctata, Cryptolaemus montrouzieri, Delphastus catalinae | Ovisno o vrsti, ličinke ili odrasli u bočici ili platnenoj vrečici pomiješani s organskim materijalom | Ovisno o vrsti: lisne uši, štitaste uši, štitatsti moljci…. | Otvoriti bočice ili paketiće, postaviti u dozatore koji se postavljaju u blizini zaraženih biljaka. |
| Mrežokrilke (predatori) | Chrysoperla sstr. | Ličinke u bočici pomiješane s heljdom | Lisne uši, drugi štetnici | Otvoriti bočice ili paketiće, postaviti u dozatore koji se postavljaju u blizini zaraženih biljaka. |
| Predatorski dvokrilci | Aphidoletes aphidimyza | Kukuljice mušica u bočici pomiješane s organskim materijalom | Lisne uši | Otvorenu bočicu ostaviti na tlu ili je objesiti između biljaka ‒ mušice koje izađu iz kukuljice izletjet će van i odložiti jaja uz kolonije lisnih uši. |
| Parazitske osice | Aphelinus abdominalis | Kukuljice parazitskih osica nalijepljene na kartončiće ili u bočicama u smjesi s piljevinom i komadićima drva | Lisne uši | Osice su slabije pokretne, pa je važno ravnomjerno rasporediti mumije oko zaraženih biljaka. |
| Aphidius ervi, A. matricariae, A. colemani | Vrsta A. matricariae ne djeluje iznad 28 °C, a A. colemani i A. ervi iznad 30 °C.. | |||
| Anagyrus vladimiri | Štitaste uši | Najaktivnije su ok 25 °C a zona aktvnosti je od 13 do 38 °C. | ||
| Encarsia formosa | Cvjetni i duhanov štitasti moljac | Za postizanje učinkovitosti potrebne su temperature iznad 17° C. | ||
| Eretmocerus eremicus | Cvjetni i duhanov štitasti moljac | Pogodna i za primjenu u uvjetima viših temperatura. | ||
| Dacnusa sibirica | Odrasle osice | Ličinke muha lisnih minera | Osica odlaže jaje u ličinku minera, pa se ličinka osice razvija se u ličinki minera. | |
| Diglyphus isaea | Osica ubija ličinku minera, ličinka osice razvija se u mineru hraneći se ličinkom minera. | |||
| Entomopatogene nematode | Steinernema feltiae, S. carpocapsae… | Nematode (ličinke) pomiješane s inertnim materijalom | Gusjenice južnoameričkog moljca rajčice (Tuta absoluta), gusjenice različitih vrsta sovica (Spodoptera sstr., Helicoverpa sp., Chrysodeixis chalcites, Agrotis sp., Autographa gamma, Duponchelia fovealis) gusjenice drugih štetnih leptira Cydalima perspectalis, Crambus hortuellus, Chrysoteuchia topiaria), gusjenice savijača plodova i lista (Cydia pomonella, Cydia molesta, Cydia funebrana, Adoxophyes orana), stakolkrilke (Synanthedon myopaeformis). Iz reda kornjaša: ličinke krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata), žilogriza (Capnodis tenebrionis) šparogine zlatice (Crioceris asparagi). Ličinke dvokrilaca (Scatella sp., Tipula sp.). Drugi kukci kao što su stjenice (Nesidiocoris tenuis, Corythucha ciliata) i rovci (Gryllotalpa gryllotalpa, Neoscapteriscus sp.) | Ovisno o ciljanom štetniku, primjenjuju se prskanjem po tlu. Nematode su osjetljive na UV-zrake, ne smije ih se koristiti na izravnom suncu, sadržaj vlage u tlu u koje se primjenjuju mora biti visok tijekom nekoliko dana nakon aplikacije. Ako je moguće, treba provesti navodnjavanje prije i nakon primjene. Folijarnu primjenu trebalo bi provesti kada je relativna vlažnost iznad 75 % nekoliko sati nakon tretmana. Preporučuje se dodati sredstvo za bolje prianjanje na list. |