Skupina štetnika (porodica, podred, red |
Izgled štetnika |
Izgled štete i mjesto nastanka |
Neke ekonomski važne štetne vrste |
Opis štetnog razvojnog stadija
|
Crtež/fotografija
|
Opis
|
Crtež/fotografija
|
Skakavci
|
Skakavci su kukci većih dimenzija. Kreću se skakanjem s pomoću stražnjih nogu koje su duže i jače razvijene. Na kraju zatka imaju leglicu. Ličinke sliče odraslima, osim što nemaju krila. |
Slika 3.2. Skakavac (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Štetu rade ličinke i odrasli skakavci. Štete od skakavaca vide se kao nepravilne grizotine na svim nadzemnim biljnim dijelovima (listovi, plodovi). Štete su češće na povrtnim i ratarskim kulturama |
Slika 3.3 Šteta od skakavca (R. Bažok)
|
egipatski skakavac, Anacridium aegyptium, marokanski skakavac, Dociostaurus marocanus
|
Rovci i šturci
|
Slični su skakavcima, ali su im krila položena horizontalno iznad tijela. |
Slika 3.4. Šturak (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Ličinke i odrasli izgrizaju biljne dijelove. Rovci se hrane podzemnim dijelovima biljke, pa je posljedica propadanje biljaka. Neke vrste šturaka odlažu jaja u izboje, čime izazivaju dodatne štete. |
Slika 3.5. Šteta od rovca (©David Jones, University of Georgia, Bugwood.org)
|
rovac, Gryllotalpa gryllotalpa, cvjetni šturak, Oecanthus pellucens
|
Tripsi
|
Sitni kukci s dva para krila obrasla resicama. Štetu rade odrasli i ličinke. |
Slika 3.6 Trips (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Odrasli i ličinke sišu na biljkama, najčešće na listovima ili cvijetovima. Posljedica ishrane je gubitak klorofila na mjestu sisanja – na listu se pojavljuju bijele točkice. |
Slika 3.7 Šteta od tripsa (R. Bažok)
|
kalifornijski trips, Frankliniella occidentalis, duhanov trips, Thrips tabaci
|
Stjenice
|
Plosnati kukci specifična neugodna mirisa (slični smrdljivim martinima). Ličinke slične odraslima, samo nemaju do kraja razvijena krila. |
Slika 3.8 Stjenica (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Štetu rade odrasli i ličinke sisanjem na listovima i plodovima (sjemenkama). Posljedica su deformirani klasovi i štura zrna. |
Slika 3.9 Šteta od žitne stjenice Eurygaster spp. na pšenici (R. Bažok)
|
kupusne ciganke, Eurydema oleracea, Eurydema ventrale, žitne stjenice,-Eurygaster spp
|
Štitasti moljci
|
Sitni kukci, odrasli su nalik na leptiriće. Bijele su boje. Zadržavaju se nisko iznad biljaka. Ličinke se nalaze na naličju listova, vrlo su sitne, pričvršćene za list. |
Slika 3.10 Štitasti moljac (prema Wyniger crtala R. Bažok)
|
Štetu rade oba stadija, ali je šteta od ličinaka znatno veća. Ličinke sišu na naličju lista, na licu se vide bijele točke (gubitak klorofila). Ličinke obilno izlučuju mednu rosu. |
Slika 3.11 Šteta od štitastog moljca (R. Bažok)
|
cvjetni štitasti moljac, Trialeurodes vaporariorum; duhanov štitasti moljac, Bemisia tabaci
|
Lisne buhe
|
Nježni, sitni kukci s kratkom i širokom glavom i velikim istaknutim očima. Na prozirnim krilima nalazi se manji broj žila. Krila su složena iznad tijela poput krova na kući. Ličinke imaju također istaknute velike oči. Nemaju krila. |
Slika 3.12 Psylla sstr. (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Štetu rade oba stadija, ali je šteta od ličinaka znatno veća. Ličinke sišu na pupovima, izbojima i listovima, izazivaju kovrčanje lišća a napadnuti su organi prekriveni mednom rosom. |
Slika 3.13 Kolonija lisnih buha na biljci (R. Bažok)
|
obična kruškina buha, Cacopsylla pyri; velika kruškina buha, Psylla pirisuga
|
Cvrčci
|
Neke su vrste iznimno velike, a neke dosta sitnije (do 1 cm). U mirovanju su krila složena krovasto iznad tijela. Ističu se velikom glavom i izraženim vratnim štitom. Kreću se skakanjem i letom. Ličinke i odrasli imaju velike istaknute oči. Ličinke su slične odraslima ali nemaju krila. |
Slika 3.14 Cvrčak (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Iako štetu rade oba stadija, ličinke su štetnije. Šteta se ogleda u sisanju na biljnim organima. Često su biljni organi deformirani i prekriveni mednom rosom koju naseljavaju gljive čađavice te dolazi do smanjene asimilacije. Prenose uzročnike biljnih bolesti (fitoplazme, bakterije i dr.) |
Slika 3.15 Listovi vinove loze oštećeni od lozinog zelenog cvrčka (R. Bažok)
|
medeći cvrčak, Metcalfa pruinosa; lozin zeleni cvrčak, Empoasca vitis; američki cvrčak, Scaphoideus titanus
|
Lisne uši
|
Sitni kukci koji dolaze u krilatoj i beskrilnoj formi. Ličinke i beskrilne ženke nemaju krila, zadržavaju se na biljkama u gustim kolonijama. Krilate forme imaju dva para prozirnih krila. One šire zarazu. |
Slika 3.16 Lisne uši (prema Wyniger crtala R. Bažok)
|
Štetu rade svi razvojni stadiji koji sišu na biljkama (prije svega na listovima i pupovima). Posljedica sisanja je kovrčanje listova i deformacija napadnutih biljnih organa. Na naličju napadnutih listova vide se kolonije lisnih uši. |
Slika 3.17 Šteta od lisnih uši na šećernoj repi (R. Bažok)
|
zelena breskvina uš, Myzus persicae; crna repina uš, Aphis fabae; jabučna krvava uš, Eriosoma lanigerum
|
Štitaste uši
|
Štetan razvojni stadij su ličinke koje su vrlo različita oblika (ovisno o vrsti). Ličinke su uglavnom fiksirane na biljne organe, najčešće im je leđna strana tijela otvrdnula ili je presvučena voštanim izlučevimama. |
Slika 3.18 Štitasta uš (prema Wyniger crtala R. Bažok)
|
Ličinke sišu na svim biljnim dijelovima, najčešće ih nalazimo na grančicama i granama. Kad je populacija visoka, napadaju listove i plodove. Napadnute biljke slabe, prijevremeno gube lišće, a često su napadnuti organi prekriveni mednom rosom na koju se naseljavaju gljive čađavice, pa dolazi do smanjene asimilacije. |
Slika 3.19 Štitasta uš i šteta (R. Bažok)
|
narančin crvac, Icerya purchasi; kalifornijska štitasta uš, Quadraspidiotus perniciosus; šljivina štitasta uš, Lecanium corni
|
Ose listarice
|
Štetu rade pagusjenice koje nalikuju na gusjenice leptira: imaju 3 para nogu na prednjem dijelu tijela i 6-8 pari na stražnjem dijelu tijela.
|
Slika 3.20 Pagusjenica ose listarice (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Pagusjenice se hrane lišćem izgrizajući ga u nepravilnim oblicima. Kod nekih vrsta (jabučna, kruškina i šljivina osica), pagusjenice se ubušuju u tek zametnute plodiće kojima izgrizaju sjemenku, a plod otpada sa stabla. |
Slika 3.21 Šteta od repičine ose listarice (R. Bažok)
|
šljivina osica, Hoplocampa flava; jabučna osica, Hoplocampa testudinea; repičina osa listarica, Athalia rosae; kruškina osa srčikarica, Janus compressus
|
Žičnjaci
|
Štetu rade ličinke. Ličinke sliče komadiću žice, bakreno smeđe su boje, imaju tamnu čvrsto hitiniziranu glavu i tri para nogu na segmentima prsišta. Prvi razvojni satdiji ličinaka su bjelkasti. Narastu (ovisno o vrsti) do 25 ili 30 mm. |
Slika 3.22 Žičnjaci (a) crtež (prema Schmidt, crtala R. Bažok), (b) fotografija (R. Bažok)
|
Ličinke se hrane sjemenkama u nicanju i korijenom izniklih biljaka. Posljedica napada je prorijeđen usjev i biljke koje su zaostale u razvoju (obično su niže). Štete na krumpiru prije vađenja ogledaju se kao bušotine u gomoljima. |
Slika 3.23 Polje uljane repice oštećeno od ličinaka (a) oštećenje gomolja krumpira ličinkama (b) (R. Bažok)
|
žičnjaci, rod Agriotes
|
Hrušt
|
Štetu rade odrasli i ličinke, grčice koje se nalaze u tlu. Odrasli su veliki kukci (veći od 1 cm), tijelo je često obojeno bojama metalna sjaja. Imaju lepezasta ticala. Grčice narastu do nekoliko centimetara. Mliječno su bijele boje, zgrčena su oblika, imaju tamnu čvrsto hitiniziranu glavu i tri para nogu na prsištu. |
Slika 3.24 Ličinka hrušta i odrasli (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Odrasli se hrane lišćem ili cvjetovima koje uništavaju izgrizajući tučak i prašnike. Ličinke se hrane korijenjem biljaka, a posljedica je propadanje, venuće izniklih biljaka ili njihov usporen rast. Konačna posljedica je prorijeđen usjev – štete su obično u plješinama. |
Slika 3.25 Polje kukuruza oštećeno od ličinaka hrušta (R. Bažok)
|
majski hrušt, Melolontha melolontha; zlatna mara, Cetonia aurata
|
Buhači
|
Odrasli kukci vrlo su sitni (do 5 mm), tamne boje tijela s metalnim odsjajem, često se na tijelu vide pruge. Kreću se skakanjem. Ličinke se najčešće nalaze u biljkama kojima se hrane (stabljika, žile listova) ili u tlu. Bjelkaste su boje, imaju čvrsto hitiniziranu tamniju glavu, tri para prsnih nogu i često na tijelu imaju rijetko raspoređene dlake ili čekinje. |
Slika 3.26 Odrasli buhač i ličinka (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Štetu najčešće rade odrasli koji na listovima napadnutih biljaka izgrizaju sitne rupice pravilna oblika. Rupice se s porastom listova povećavaju. U početku štete gornja ili donja epiderma ostaje neoštećena. Na uskolisnim biljakama štete su uvijek u obliku pruga između žila. Ličinke se hrane u stabljici ili peteljkama listova praveći hodnike. |
Slika 3.27 Šteta d odraslog buhača na listovima (R. Bažok)
|
kupusni buhači, Phyllotreta sstr.; repin buhač, Chaetocnema tibialis; repičin crvenoglavi buhač, Psylliodes chrysocephala; krumpirovi buhači, Epitrix spp.
|
Zlatice
|
Odrasle zlatice su živahno obojeni kukci. Tijelo je ovalno izduženo. Ličinke imaju čvrsto hitiniziranu, tamnije obojenu glavu i tri para nogu na segmentima prsišta. Na tijelu linke često se nalaze ispupčenja, bradavice ili čekinje. |
Slika 3.28 Ličinka zlatice (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Odrasli i ličinke hrane se lišćem koje izgrizaju i dovode do defolijacije biljaka. Simptomi ishrane na lišću su u obliku nepravilnih grizotina. Zbog veće brojnosti i većeg kapaciteta ishrane ličinke mogu izazvati totalnu defolijaciju. |
Slika 3.29 Šteta od ishrane krumpirove zlatice (a) i žitnog balca (b) (R. Bažok)
|
krumpirova zlatica, Leptinotarsa decemlineata; lema, Oulema melanopus; lucernina zlatica, Phytodecta fornicata
|
Pipe
|
Odrasle pipe su kukci kojima je glava izdužena u rilo (različite duljine i širine) koje na vrhu ima usni ustroj za grizenje i žvakanje. Obično su nešto većih tjelesnih dimenzija, neke su vrste obojene bojama metalnog sjaja. Ličinke su bijele, lagano povinute, imaju čvrsto hitiniziranu, tamnije obojenu glavu a na tijelu nemaju nogu. Ličinke se nalaze najčešće u stabljikama, plodovima ili u tlu.
|
Slika 3.30 Odrasli i ličinka pipe (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
U nekim slučajevima štetu rade ličinke koje izgrizaju cvjetne ili lisne pupove ili buše u stabljici. Cvjetni pupovi se suše. Ishrana odraslih odvija se na listovima, a štete se prepoznaju po polumjesečastim urezima na rubovima lista. |
Slika 3.31 Šteta od odraslih pipa koje se hrane cvjetnim pupovima (a) i listovima (b) (R. Bažok)
|
jabučni cvjetar, Anthonomus pomorum; kruškin cvjetar, Anthonomus pyri; cigaraš, Byctiscus betulae; repina pipa, Bothynoderes punctiventris; proljetne repičine pipe, Ceutorhynchus napi
|
Gusjenice leptira
|
Ličinke leptira nazivamo gusjenicama. Izgledom variraju od onih čije je tijelo pokriveno gustim (čak i otrovnim) dlakama do onih čije je tijelo golo. Zajednička im je osobina da na tijelu nalazimo čvrsto hitiniziranu (obično tamnije obojenu) glavu, a na prsištu uvijek tri para nogu. Noge kod gusjenica postoje i na segmentima zatka, no njihov broj nikada ne prelazi 5 pari (2-5) za razliku od pagusjenica. |
Slika 3.32 Gusjenice leptira (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Štetu rade gusjenice koje se najčešće hrane biljnim tkivom (listovima, plodovima i sl.). Ako grizu na površini, grizotine su nepravilna oblika, žile na listu u početku ostaju neoštećene. Neke se vrste ubušuju u napadnute biljne organe (plodove, listove, glavice kupusa). Ponekad napadnute organe zapredaju pređom tvoreći tzv. zapretke u kojima obično živi više gusjenica. |
Slika 3.33 Šteta od gusjenica na listovima (R. Bažok)
|
lisne sovice, Mamestra brassica, Autographa gamma; sovice pozemljuše, Agrotis segetum; Agrotis ypsilon; jabučni savijač,Cydia pomonella
|
Ličinke dvokrilaca
|
Ličinke dvokrilaca blijede su boje, gotovo prozirne. Nemaju izraženu glavu (ako glava postoji, iste je boje kao i tijelo), na tijelu nemaju nogu. |
Slika 3.34 Različite ličinke dvokrilaca (prema Schmidt, crtala R. Bažok)
|
Štetu rade ličinke koje žive u biljnom tkivu (lista, ploda, stabljike ili korijena) kojim se hrane. Štete ovise o vrsti; vrste koje napadaju plodove dovode do otpadanja plodova, a kvaliteta je napadnutih plodova smanjena. Kod povrtnih muha dolazi do propadanja napadnutih biljaka, zastoja u razvoju biljaka, napadnuti se organi deformiraju. |
Slika 3.35 Štete izazvane ličinkama dvokrilaca na biljkama (a) i na plodovima (b) (R. Bažok)
|
kupusna muha, Phorbia brassicae; lukova muha, Delia antiqua; maslinina muha, Bactrocera oleae; trešnjina muha, Rhagoletis cerasi
|
Grinje šiškarice
|
Grinje imaju usko izduženo tijelo koje je po površini izbrzdano. Imaju dva para nogu. Malih su tjelesnih dimenzija (manje od 1 mm) |
Slika 3.36 Eriofidna grinja (šiškarica) (prema Wyniger, crtala R. Bažok)
|
Ličinke i odrasli sišu na naličju listova gdje žive u paučini. Eriofidne grinje možemo svrstati prema vrsti štete koju nanose biljkama, na one koje tvore gale i one koje inhibiraju rast biljnih dijelova. |
Slika 3.37 List loze oštećen od grinje šiškarice (R. Bažok)
|
lozina grinja šiškarica Colomerus vitis, Phyllocoptes vitis
|
Crveni pauci
|
Odrasli imaju ovalni oblik tijela, crvene su boje. Imaju 4 para nogu. Tijelo je pokriveno rijetkim kratkim dlakama. |
Slika 3.38 Grinja (prema Wyniger, crtala R. Bažok)
|
Ličinke i odrasli sišu na naličju lista gdje žive u paučinastoj prevlaci. Posljedica sisanja vidi se na licu lista ‒ na listovima se vide u početku sitne bijele točkice koje se povećavaju, listovi žute, suše se i otpadaju. |
Slika 3.39 Štete od koprivine grinje na listovima (R. Bažok)
|
koprivina grinja, Tetranychus urticae; voćni crveni pauk, Panonychus ulmi
|