Prognoza pojave štetnih organizama

Prognoza pojave štetnika mora uzeti u obzir osobine štetnika i najvažnije čimbenike okoliša i domaćina. Većina modela prognoze pojave štetnika razmatra fenologiju štetnika i njegova domaćina. Da bi se mjere suzbijanja mogle planirati s maksimalnom učinkovitošću, u programima suzbijanja štetnika bilo bi poželjno imati podatke za točnu prognozu pojave. Ovisno o mjestu i godišnjem dobu, dinamika štetnika pokazuje varijabilnosti u vremenu i intenzitetu.

Štetnici u agroekosustavima prilagođavaju se brzim promjenama okoliša koje se događaju zbog izmjene usjeva i provedenih mjera suzbijanja. Zbog toga pokazuju veći stupanj nestabilnosti na razini populacije. Štetnici se razlikuju po svojoj biologiji i po reakciji na promjene u okolišu. Oni u hladnijim klimatskim uvjetima općenito imaju manji broj generacija i duža razdoblja mirovanja, a u toplijim klimatskim uvjetima, zbog kontinuiranih mogućnosti reprodukcije i dostupnosti hrane, većina vrsta pokazuje polimodalne obrasce pojavljivanja s više generacija u godini. Sezonske temperature zraka i raspored oborina važni su čimbenici koji određuju distribuciju štetnih organizama na globalnoj razini.

Da bi se mogla predvidjeti pojava štetnika i pravilno donijeti odluka o suzbijanju, iznimno je važno dobro razumijeti kretanja u populaciji štetnika. Uspješne prediktivne tehnike moraju biti što jednostavnije i utemeljene na poznavanju biologije i ekologije važnih štetnika.

Zbog izmjena vremenskih uvjeta, pojava se obično odvija u relativno kratkom vremenskom razdoblju i nije ju preteško pratiti. Za procjenu vjerojatne brojnosti štetnika na glavnom usjevu pomaže procjena brojnosti na alternativnim domaćinima na kojima prezimljuje.