1.5 Nastavni plan i program, integracija četiri glavne aktivnosti u nastavne sate
Ideje za strukturiranje nastavnog plana i programa
Nastavni plan i program može se strukturirati na različite načine. Voditeljeva je uloga pomoći grupi i olakšati raspravu i proces strukturiranja nastavnog plana i programa, s tim da on svakako sadržava sve potrebne elemente. Neki primjeri prikazani su u tablicama 1.13 do 1.15.
| Tjedan | Faza | Aktivnost | Tema | Ciljevi učenja | Sadržaj | Metoda | Materijal | Vrijeme | Odgovorna osoba | Indikatori za ocjenu |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Pije sjetve | Uvodna edukacija o štetniku | Podići svijest o štetnosti štetnika, kako ga prepoznati i kako primijeniti mjere kojima se sprječava pojava štetnika. | Identifikacija štetnika, životni ciklus (biologija) i ekologija. Prevencija, izviđanje i metode kojima upravljamo štetnikom. Biološko suzbijanje i agrotehničke mjere. Ako je već prisutan, prikupiti za promatranje i raspravu uzorke štetnika u različitim fazama (mase jaja, ličinke, odrasli mužjak i ženka), oštećene biljke, prirodne neprijatelje, potencijalne biljke domaćine, korov i dr. Prikupiti postojeći zeleni popis dostupnih biljaka i izraditi jednostavne listove s podatcima o svakom od njih i njihovoj pripremi. Integrirati autohtone prakse u revidirane postojeće popise sredstava dopuštenih u ekološkoj poljoprivredi i izraditi zeleni popis za svaku lokaciju/zemlju. | Kada je god moguće, potaknuti rasprave koje potiču razmišljanje i razrađuju ideje. Posjet zaraženu polju tijekom vegetacije, grupni rad i praktične demonstracije | Ploča s listovima papira, markeri, ljepljive trake, nož, bočice, čaše, poklopci povećalo, mreža… | 4 sata x 2 dana | Voditelj/ osoba koja osigurava financiranje | Povratna informacija kako prepoznati štetnika | |
| 8. | Od sjetve do sazrijevanja | Redoviti pregledi polja i monitoring (od sjetve do stadija sazrijevanja) | Uzgojni zahtjevi kulture, upravljanje štetnikom | Prepoznati štetnika/ prirodnog neprijatelja, u situaciji kada je problem u porastu i kada je potrebna hitna akcija. Procijeniti učinkovitost korištenih postupaka u suzbijanju štetnika. Prepoznati problem u polju/usjevu i ocijeniti uspješnost poduzetih mjera suzbijanja ili sprječavanja napada. | Analiza agroekosustava (AESA) na temelju utvrđenih parametara u svakom opažanju: faza rasta/razvoja; štetnici, korovi i zaraza bolestima, identifikacija prirodnih neprijatelja i biljaka domaćina. Identificirati/prikupiti štetnike i primjerke prirodnih neprijatelja u različitim fazama, oštećene biljke, druge prisutne biljke, korove i dr. za promatranje i raspravu. Procjena zaraze: učestalost i opasnost. Procjena i usporedba učinkovitosti primijenjenih tretmana; praćenje populacije štetnika. Vremenski učinci. Uvjeti tla/vode/biljke: struktura tla, drenaža i organska tvar. | Grupne rasprave koje potiču razmišljanje i razrađuju ideje za poduzimanje aktivnosti | Ploča s listovima papira, markeri, ljepljive trake, nož, bočice, čaše, poklopci povećalo, mreža… | 2-3 sata po sastanku | Voditelj | Povratna informacija kako upravljati najvažnijim štetnicima i bolestima. |
| 11. | Od sjetve do vegetativne faze | Stanje tla i gnojidba | Plodnost tla i upravljanje vlagom u tlu | Razumjeti zdravstveno stanje tla. Ispravno provesti osnovnu gnojidbu. | Pojam zdravlja tla. Značajke tla: sastav, tekstura, struktura, zadržavanje vode, kapacitet, itd. Važnost organske tvari; kompostiranje, gnoj. Vrste organskih i anorganskih gnojiva i njihove karakteristike; izvori gnojiva; metode, stope i vrijeme primjene; bazalna gnojidba i prihrana; organska i anorganska gnojiva; prikladna količina za dušično gnojivo. | Grupne rasprave koje potiču razmišljanje i razrađuju ideje za poduzimanje aktivnosti | Ploča s listovima papira, markeri, ljepljive trake, materijal za vježbe plodnosti tla | 3 sata po sastanku (u više navrata) | Voditelj | Povratna informacija kako upravljati s plodnosti tla |
| Vremenski raspored | Glavne aktivnosti | Integracija IPM-a | Ciljevi učenja |
|---|---|---|---|
| Prije sezone, priprema škole u polju | Podizanje svijesti o školi u polju; organiziranje grupne analize problema FFS-a s grupom; fino podešavanje kurikuluma, osmišljavanje dijagrama učenja; identificiranje dijagrama FFS-a. | Uvod o štetniku. Je li štetnik prisutan na poljima sudionika? Opažanja na terenu s grupama FFS-a za pronalaženje štetnika na poljima, okolnoj vegetaciji. Integrirati fokus na štetnika u prakse ekološke zaštite bilja i usporediti s lokalnom praksom; studije kompenzacije; studije oplodnje, druge relevantne studije. | Podizanje svijesti o potrebi prepoznavanja štetnika. Biti siguran da je štetnik integriran na ispravan način u analizu problema. Razgovarati o dizajnu studija za FFS. |
| Prije sezone, priprema škole u polju | Organizacija rasporeda na polju, priprema tla i poljskog pokusa FFS-a, izbor sjemena. | Mogućnosti upravljanja štetnikom integrirati u odabrani dizajn pokusa. Izbor zdravog sjemena osigurava u početku zdrav usjev koji može nadoknaditi štetu. Bilo koja sorta (hibrid), koliko je otporna/tolerantna na štetnika? Kako iskoristiti sorte u učenju zapleta? Je li dorada sjemena opcija za upravljanje štetnikom? Testirati na terenu i usporediti. Što je zdravlje tla? Važnost zdravog tla za zdrav usjev. | Kako rasporediti polja, kako pripremiti parcele na kojima se provodi ekološka zaštita i one na kojima se provodi lokalna praksa. Raspravljati o razlikama u kvaliteti sjemena (kapacitetu klijanja). Kako dobra kvaliteta sjemena može pomoći da se dobije dobar urod. Kako su zdrava tla osnova za zdrav usjev. |
| Sjetva /sadnja poljskih pokusa | Sjetva pokusnog polja. Što su načela integrirane a što ekološke proizvodnje? Rasprava 'što i 'kako'. | Izabrati dizajn pokusa prilagođen štetniku. Razumjeti pristup integriranoj i ekološkoj zaštiti i povezati ih s ostalim štetnicima i bolestima u ekagroekosustavu. | Kako rasporediti polje, pripremiti i zasijati – ekološka i IPM praksa u usporedbi s lokalnom. Razlike, zašto (sjeme, linije, udaljenosti, zalijevanje sjemena itd.). |
| 1. sastanak FFS-a nicanje | Uvod u AESA-u uključujući i opažanja štetnika. Grupna dinamika, posebne teme. | Ako je štetnik prisutan ‒ u kojem stadiju na kojim usjevima, na usjevu ili na okolnim biljkama? | Razumijevanje razvojnih faza štetnika, životnog ciklusa, prirodnih neprijatelja, biljaka domaćina, gdje tražiti štetnika na biljci i sl. |
| 2. sastanak FFS-a |
AESA Grupna dinamika, početak pokusa u vezi s gnojidbom i kompenzacijskom sposobnosti biljke. Opažanje štetnika i insektarij. |
Studija kompenzacijske sposobnosti za štetnika, insektarij ako je štetnik prisutan, životni ciklus, prirodni neprijatelji. | Ne dovodi svako oštećenje biljaka do gubitka prinosa ‒ to treba biti utvrđeno u studijama kompenzacijske sposobnosti. Kako gnojidba može utjecati na odlaganje jaja i prinose. |
| itd. |
| Dan | Tema | Ciljevi učenja | Aktivnosti |
|---|---|---|---|
| 1 | Postavljanje problema u kontekst | Utvrditi nedostatke u znanju i dovesti sudionike do stupnja zajedničkog razumijevanja problema | Razmišljanje o postojećem kompleksu štetnika na odabranoj kulturi i o postojećim praksama upravljanja štetnicima sve do pojave novog štetnika. Analizirati rezultate drugih studija ako ih ima, mapirati problem, utvrditi mogućnosti sprječavanja pojave štetnika – ono što je trenutačno raspoloživo poljoprivrednicima, kakav je stav zakonodavca, predstaviti programe koji se provode u drugim zemljama. |
| Biologija i ekologija | Znati životni ciklus štetnika i optimalne uvjete za razvoj | Rad na terenu: prikupljanje štetnika na terenu i okolnoj vegetaciji; pronaći što više razvojnih faza. Grupni rad na razvrstavanju pronađenih insekata, kako ih razlikovati ovisno o vrsti i fazi razvoja. Grupe predlažu vježbe u insektariju da bi naučile o životnom ciklusu štetnika. Prezentacije – kako prepoznati štetnika, životni ciklus i pogodna okruženja Grupe postavljaju insektarije. | |
| Identifikacija šteta od štetnika | Identificirati/prepoznati štetnika i njegovo ponašanje i razlikovati ga od ostalih sličnih štetnika | Rad na terenu – prikupljanje štetnika te uzoraka oštećenja na promatranu usjevu i drugim biljkama. Grupni rad: opisati i nacrtati znakove i simptome štete. Razgovarati o ponašanju pri hranjenju: u kojoj se fazi štetnik hrani kojim dijelovima biljke i zašto? Gdje se mogu pronaći jaja, ličinke, kukuljice, odrasle jedinke? Koje sve kukce nalazimo? Koje su njihove funkcije? Koji su insektariji korisni? Razlikujte različite vrste štetnika. Postavite/promatrajte insektarije. | |
| 2 | Upravljanje populacijom štetnika, monitoring i određivanje potrebe suzbijanja | Znati kako provesti redoviti monitoring štetnika primjenom AESA-e. |
Alati (feromonske zamke...) Monitoring i procjena populacije Parameters to observe Parametri za promatranje Priprema za teren |
| 3 | Sagledavanje polja | Izgraditi kapacitete sudionika za redovita opažanja na polju i donošenje odluka o potrebi suzbijanja na temelju prikupljenih informacija. | AESA (Identifikacija, uzorkovanje, prikupljanje, donošenje odluka - promatrati i identificirati jajna legla štetnika, mlade ličinke i oštećenja, promatrati prirodne neprijatelje (božje ovčice, zlatooke, mrave, parazitirana jaja itd.) Analiza podataka, prezentacija i sinteza ključnih točaka učenja. Postaviti nove insektarije, izvijestiti o prethodnim insektarijima. td> |
| Rad u polju | Kompenzacijska sposobnost biljke | Uvod i rasprava o kompenzacijskoj sposobnosti biljaka. Kako postaviti pokus u školi u polju kojim bi se utvrdila kompenzacijska sposobnost biljke. |