Participativni pristup – alternativni sustav učenja

Ishodi učenja:

• Opisati paradigmu participativnog pristupa i objasniti osnovna načela participativnog učenja.

Participativni pristup zagovara aktivno uključivanje javnosti u procese donošenja odluka, a tip javnosti ovisi o temi. Javnost mogu biti prosječni građani, dionici određena projekta ili politike, stručnjaci, čak i članovi vlade i privatne industrije. Općenito, procesi ovoga pristupa mogu se promatrati kao ciklus od tri koraka: planiranje, provedba i evaluacija, a participativni se pristup može primijeniti na neke ili na sve od ovih koraka (slika 1.1).

Slika 1.1. Proces participativnog pristupa

S pragmatičnog gledišta, bolje je imati što više znanja, iskustva i stručnosti u rješavanju složene (i stoga neizvjesne) prirode društvenih pitanja i problema. Potrebno je omogućiti sudjelovanje svim relevantnim osobama da bi mogle pridonijeti rješenjima i planiranju budućnosti.

Iz normativne perspektive, novi problemi i nedoumice u društvu često dovode do pitanja za koja su postojeće društvene norme neadekvatne ili ne postoje, što uzrokuje nesigurnost i tjeskobu. Osim toga, pluralizam (sukobljenih) društvenih normi često je pomiješan s interesima (financijskim ili drugim) koji su neravnomjerno zastupljeni u društvu. Stoga je poželjno omogućiti što demokratskiji proces kako bi se osiguralo da sve vrijednosti i mišljenja mogu biti zastupljeni u raspravama i donošenju odluka.

Očekuje se da će participativni procesi moći izravno uključiti javnost u planiranje i provedbu. Participativni pristup smatra se načinom jačanja društvene kohezije. To je koristan proces za postizanje konsenzusa kada treba razriješiti razlike u mišljenjima, pa i sporove. Kada se ovaj pristup koristi na početku procesa, sudionici mogu podijeliti svoje stavove, vrijednosti i promišljanja o novom problemu koji se još razvija i sazrijeva. Gdje su mišljenja već polarizirana, neke su metode posebno korisne u posredovanju između dionika da bi se postigao konsenzus ili barem zajednička odluka nakon iznošenja svih stavova. Svi se stavovi iskazuju. Tim procesima postiže se međusobno razumijevanje i mogu se čuti sva mišljenja.

Uključenost u participativne procese također izgrađuje javne kapacitete, educirajući javnost i stvarajući mreže relevantnih ljudi. Pritom ne uči samo javnost nego i donositelji odluka uče kako poboljšati svoje usluge i proizvode kada dobiju izravne povratne informacije od "korisnika". Umjesto da se najprije kreira, a zatim popravlja, najučinkovitije je uključiti krajnje korisnike već u početni dizajn i planiranje.